Vijesti
Primorac o usklađivanju mirovina: U rujnu će biti vidljivo dodatno povećanje
Pri tome, ministar financija Marko Primorac ne propušta ponoviti rečenice koje uglavnom slušamo iz usta premijera Andreja Plenkovića.
“Povećanje potrošnje, tj. prometa po fiskaliziranim računima, utječe na rast prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ali rastu i troškovi, odnosno rashodna strana proračuna”, kazao je u razgovoru za Jutarnji list ministar financija Marko Primorac.
Naime, dakle, broj računa početkom kolovoza 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bio je manji za 1,6 posto, dok je iznos računa veći za otprilike 20 posto. No to, prema ministru, ne znači ogromne viškove u državnoj blagajni.
“Ne smijemo zaboraviti fiskalne učinke mjera kojima Vlada kontinuirano ublažava negativne posljedice porasta cijene energenata i inflatornih pritisaka općenito. Izdašni paketi pomoći usmjereni našim građanima i poduzetnicima, kojima smo uspjeli spriječiti socijalnu frakturu i očuvati socijalnu koheziju, samo su dio okvira konzistentne višegodišnje politike Vlada predsjednika Andreja Plenkovića u suočavanju s krizama bez presedana”, podsjetio je ministar na socijalne transfere, uključujući energetski dodatak za umirovljenike.
Što tu ima za umirovljenike?
“Značajni su i fiskalni učinci povećanja plaća u javnom sektoru, ali i mirovina. Ne mislim pritom samo na izravne intervencije temeljem odluka Vlade i zakonskih izmjena nego i na usklađivanje mirovina koje se primjenjuje automatizmom 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine temeljem podataka o stopi promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopi promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.”
Pri tome, ministar ne propušta ponoviti rečenice koje uglavnom slušamo iz usta premijera Andreja Plenkovića: “Od 2016. do danas, prosječna mirovina porasla je za preko 40 posto, a već u rujnu bit će vidljivi učinci dodatnog povećanja uslijed srpanjskog usklađivanja mirovina, koje će, prema svemu sudeći, iznositi preko 8 posto. Time će, bez sumnje, u mandatu ove i prošle HDZ-ove Vlade mirovine kumulativno porasti za preko 50 posto.”
“Učinci inflacije manifestiraju se i u okviru ostalih kategorija proračunskih rashoda – od povećanja materijalnih rashoda, do povećanja rashoda za kamate i kapitalnih rashoda. Sa svim onim povećanjima cijena s kojima je suočen privatni sektor, u puno većoj mjeri je, zbog svoje veličine, suočen i javni sektor”, kaže Marko Primorac.
“Dakle, uslijed inflacije proračunski prihodi jednim dijelom rastu, ali rastu i rashodi, i to s više osnova, pa je teza o nekakvoj lagodnoj proračunskoj poziciji zbog inflacije potpuno promašena”, zaključuje.