Činovnici u općinama i županijama će raditi do 67 godina

Posao u lokalnoj i regionalnoj samoupravi donedavno je bio glavni zgoditak za one koji su htjeli sigurno radno mjesto posao i plaću u Hrvatskoj, donosio je više zaštite, ali i više novca nego rad za upravu na nacionalnoj razini, ali i on je u međuvremenu izgubio čari, na lokalnoj razini već se muče pronaći ljude posebice za poslove u određenim strukama.

Kako bi barem malo ublažila nedostatak ljudi koji žele raditi u lokalnoj samoupravi, Vlada predlaže isti “lijek” kao i za državnu upravu, mogućnost zadržavanja u službi do 67 godine, ali i mogućnost zapošljavanja umirovljenika koji još nisu napunili 67 godina do polovine radnog vremena, piše Novi list.

Još lani državnim službenicima i namještenicima radni je odnos po sili zakona prestao s navršenih 65 godina života, ali je nakon brojnih propalih natječaja na kojima državne institucije nisu uspjele pronaći nove službenike i namještenike, država odlučila omogućiti rad do 67 godine, ako se čelnik tijela i službenik tako dogovore.

Sada to predlaže i za lokalnu i regionalnu samoupravu, a razlog je isti, sve je manje interesa za posao u lokalnoj samoupravi ili ga za pojedina radna mjesta uopće nema. Uz to Vlada i za službenike na lokalnoj i regionalnoj razini uvodi isti model ocjenjivanja pa će i oni napredovati ako skupe odlične ocjene, a slijedi im otkaz ako dobiju ocjenu “ne zadovoljava”.

Uvjet za mirovinu

Tako se u Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uz stavak koji kaže da služba prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina staža, što je uvjet za ostvarivanje mirovine, dodaje da je tako ako se pročelnik upravnog tijela i službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe. U tom slučaju radni odnos može trajati do navršenih 67 godina.

Uz to se navodi da se korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života može primiti u službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao i to do polovine punog radnog vremena.

Tako bi se ublažile posljedice nemogućnosti popunjavanja radnih mjesta u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova tih tijela, navodi Vlada u objašnjenju zakonskih izmjena na portalu e-savjetovanja.

U prijedlogu se ne navodi precizan datum stupanja zakona na snagu, ali vjerojatno će stupiti na snagu sljedeće godine u paketu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Zakonom o plaćama u javnom sektoru.

Uz to se u zakonu uređuje mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, vrijeme trajanja rada na izdvojenom mjestu rada ili radu na daljinu koji može biti stalan ili samo određene dane u tjednu ili mjesecu.

Navodi se da se na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu ne mogu obavljati poslovi koji obuhvaćaju rad sa strankama ili rad s klasificiranim podacima te poslovi koji su zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.

Potpisana izjava

Na dan kad počinje njegov rad za lokalnu ili regionalnu samoupravu službenik će morati potpisati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa, odnosno da nema otvoren obrt ili osnovano trgovačko društvo ‘u djelatnosti na kojem je zaposlen kao službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga upravnog tijela u kojem je zaposlen’.

U toj izjavi trebao bi potvrditi i da “ne obavlja samostalne poslove niti poslove za druge pravne i fizičke osobe ili druge organizacijske oblike gospodarskog subjekta koji su u suprotnosti sa službom ili protivni zakonu te ne predstavljaju prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti štete ugledu službe”.

Ako službenik ne potpiše tu izjavu, to će predstavljati neizvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga i tretirat će se kao laka povreda službene dužnosti.

Zakonski prijedlog utvrđuje i obvezu raspisivanja natječaja za izbor pročelnika u roku od tri mjeseca nakon što je upravno tijelo ostalo bez pročelnika.

Svjesni su u Vladi i toga da postupak imenovanja pročelnika temeljem javnog natječaja traje malo dulje pa propisuje mogućnost da općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, do imenovanja pročelnika, ovlasti nekog od službenika da privremeno obavlja poslove pročelnika, što može trajati najdulje šest mjeseci.

U slučaju kad upravno tijelo ima pročelnika, ali je on odsutan propisuje se mogućnost da načelnik, gradonačelnik ili župan, do povratka odsutnog pročelnika, raspišu natječaj za imenovanje pročelnika na određeno vrijeme.

Puno jednostavnija je druga opcija koja znači da se za obavljanje poslova pročelnika privremeno ovlasti neki službenik.