Zašto hrvatskim umirovljenicima banke ne nude obrnute hipoteke?

Tijekom pandemije na adrese američkih umirovljenika stizale su brojne ponude za takozvane obrnute hipoteke. Paralelno su cijene kuća skočile u nebo, a kamate su pale na minimum. Hipotekarne kuće i banke ciljale su siromašne umirovljenike s nekretninom, no upitno je koliko bi oni imali koristi od takvih kompliciranih hipotekarnih aranžmana, upozorio je američki Ured za zaštitu potrošača.

Obrnute hipoteke mogu biti dobar izvor prihoda za strije osobe siromašne novcem, ali bogate nekretninama. Princip je jednostavan i pomalo podsjeća na aranžman o doživotnom uzdržavanju. Starija osoba od banke mjesečno prima rate kojima pokriva životne troškove do kraja života, pri čemu je moguće dogovoriti i jednokratni paušalni iznos. Zauzvrat, davatelj zajma stavlja hipoteku na kući ili neku drugu vrijednu nekretninu pa ju nasljeđuje i prodaje nakon smrti vlasnika

Uvjeti su, javlja AARP, da je primatelj zajma otplatio barem 50 posto kredita s kojim je nekretnina kupljena, ako je kupljena kreditom, te da primatelj zajma ima najmanje 62 godine.

U nešto široj priči, za razliku od tradicionalne hipoteke, u kojoj zajmoprimac vraća stambeni kredit u mjesečnim ratama, obrnutu hipoteku obično ne morate vratiti dok se ne preselite ili umrete. Međutim, kamate i naknade s vremenom će povećati veličinu zajma — a naknade mogu biti znatne, osobito ako se refinancira obrnuta hipoteka. Vlasnik kuće također se izlaže riziku dospijeća zajma ako on ili ona ne nastavi plaćati osiguranje i poreze ili prestane održavati nekretninu, upozorava AARP.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Prije nekoliko godina u Hrvatskoj se najavljivao ulazak obrnutih hipoteka na velika vrata financijsko-nekretninskog tržišta, no čini se da ideja nije posve zaživjela. Kako nam je objasnio ekonomski analitičar Damir Novotny, u Hrvatskoj ima dosta ljudi koji su, kako se to kaže, asset rich, cash poor, odnosno koji imaju imovine u vidu nekretnina, ali nemaju novca.

“To su ti tzv. ‘bogati siromasi’. Međutim, problem je u tome što kod nas tržište nekretnina nije dovoljno razvijeno. Takav se proizvod može primijeniti tamo gdje je tržište nekretnina dovoljno razvijeno, primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se nekretnine lako mogu prodati i gdje taj kreditodavac koji odobri kredit, može relativno lako prodati nekretninu kad istekne životni vijek onoga tko je kredit uzeo i tako vrati kredit. Kod nas bi kreditodavac bio suočen s problemom kako unovčiti tu nekretninu. I to je jedan od ključnih razloga zašto se taj oblik kredita nije proširio i na hrvatskom tržištu. Zapravo, takvih kredita baš nema ni na europskom tržištu”, kaže Novotny u razgovoru za naš portal koji možete pročitati na ovoj poveznici.