Pri prijavljivanju potreba za radnicima poslodavci Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) sve češće naznačavaju da su zainteresirani i za zapošljavanje umirovljenika koji uz rad na pola radnog vremena zadržavaju i pravo na mirovine.
Prema HZZ-ovu podportalu za umirovljenike, s tom naznakom u ponudi se trenutno vrti između 900 i 1.000 poslova. Najviše se traže prodavači, na koje se odnosi približno svako sedmo oglašeno radno mjesto, a među najtraženijim zanimanjima su i medicinske sestre, kuhari, dostavljači, konobari, nalaizira Poslovni.hr.
Kao što se domaći poslodavci, od trgovaca i ugostitelja do sektora zdravstva i socijalne skrbi, u nedostatku radnika sve više okreću tom “bazenu” radne snage, očito je da se uz sve veće troškove života sve više umirovljenika povratkom u svijet rada na pola radnog vremena odlučuje osigurati dodatne prihode povrh mirovina. Broj umirovljenika koji i rade svako toliko ruši rekorde.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u svibnju ih je bilo 28.881, što je za 1.411 osoba više nego mjesec prije i za više od petine (ili 4.733) više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ovih dana stići će i podaci za lipanj, koji će s obzirom na turističku sezonu i općenito više cijene rada zacijelo donijeti i novi rekordan broj ljudi u mirovini koji i rade. No, unatoč već višegodišnjem rastućem trendu umirovljeničkog rada, u usporedbi s drugim zemljama Europske unije Hrvatska je prema udjelu starijih ljudi u svijetu rada, ukupno gledano, zapravo pri dnu ljestvice.
Hrvatska zaostaje i po radu umirovljenika
Prema posljednjem dostupnom usporednom pregledu Eurostata, za 2021., u dobnoj skupini 65 do 69 godina kod nas radi samo šest posto te populacije, kao i u Belgiji, dok nižu radnu participaciju ljudi te dobi ima samo Rumunjska (5,2 posto).
U susjednoj nam Sloveniji njihov udio je neznatno ispod devet posto, koliko i u Španjolskoj, a u Austriji je bliže devet i pol posto. U većini zemalja tzv. Nove Europe, iz prethodna dva kruga proširenja EU, udjeli populacije od 65 do 69 godinana koji još rade su dvoznamenkasti, kao i ukupni prosjek EU, od 13,3 posto.
Uvjerljivo najviše ljudi iz te skupine koji još rade nalazi se u Estoniji, gdje radi gotovo svaka treća osoba umirovljeničke dobi. Uz tri baltičke zemlje kod kojih je to uvjetovano socijalnim statusom umirovljenika, među vodećima je i Švedska kao jedna od europskih zemalja s natprosječnim ekonomskim blagostanjem.
