‘Ukinuti penalizaciju, uvesti 13. mirovinu i omogućiti puno radno vrijeme’

Da umirovljenici u Hrvatskoj žive vrlo teško te da je riječ o trenutno najugroženijoj skupini građana po pitanju standarda, poručuju iz Hrvatske stranke umirovljenika. (HSU). Vlada RH, je smatraju, učinila napore da se poboljšava položaj umirovljenika, ali to je ipak nedostatno jer rast mirovina nije pratio rast plaća, a pogotovo ne rast cijena.

I zato je HSU pred vladu, baš kao što je to nedavno učinio Sindikat umirovljenika Hrvatske, stavio popis zahtjeva. Doduše, HSU-ov popis je za dvije točke duži.

Dakako, traži se povećanje svih mirovina (osim mirovina stečenih u Saboru, Vladi, Ustavnom sudu i HAZU) za 10 posto u četverogodišnjem ciklusu kako bi dostigle prosjek od 50 posto u odnosu na prosječnu plaću i približili se europskom prosjeku koji iznosi 52 posto, a koji je u Hrvatskoj 39,72 posto za travanj. 

Iz donedavno parlamentarnog HSU-a traže i usklađivanje mirovina sukladno porastu plaća i to kvartalno kako bi se što manje gubilo s obzirom na sadašnje šestomjesečno usklađivanje i dodatni odmak od dva mjeseca kada se isplaćuju usklađene mirovine, ali i da se dodaci na mirovine i iznosi usklađivanja isplaćuju linearno.

Na popisu je i ukidanje doživotne penalizacije za prijevremeno umirovljenje i to nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu te ukidanje cenzusa na isplatu obiteljskih mirovina, uz zakonsko određivanje postotka mirovine preminulog supružnika. I HSU, baš kao i SUH, traži da se zakonski regulira isplata 13. mirovine po uzoru na brojne EU države, ali i da se uputi prijedlog Deklaracije o pravima umirovljenika i starijih osoba u saborsku proceduru koji je HSU prije osam mjeseci uputio nadležnom ministarstvu.

HSU zahtijeva i da se zakonom predvidi da se osobni odbitak umirovljenika na mirovine poveća na 1.000 eura, ali i da prilikom umirovljenja svaki umirovljenik primi umirovljeničku karticu sa svojom identifikacijom kako bi lakše ostvarivali popuste. 

Traže i da se obešteti skupina dugogodišnjih osiguranika koji su odradili najmanje 41 godinu staža i obračuna im se mirovinski faktor u skladu s važećim zakonom o mirovinskom osiguranju, kao i da se uveća osobni odbitak umirovljenika po osnovi izdataka za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala te uvedu besplatni sistematski pregledi. Pored tih 11 zahtjeva, traže i da se omogući rad umirovljenicima osam sati bez da im se oduzima mirovina. 

Gabričević je naveo kako su Vladi i resornom ministarstvu ove zahtjeve već predstavili i očekuju da će ih Vlada uzeti u razmatranje te u skladu s financijskim mogućnostima pronaći rješenja kako bi se umirovljenike izvuklo iz siromaštva jer zahtjevi “nisu takvog karaktera da se ne bi mogli prihvatiti”.