Supergnojivo: Isplati li se korama banana gnojiti vrt?

Svi volimo prišparati koji euro, pogotovo kada nešto što bacamo kao kućanski otpad možemo pretvoriti korisnu stvar koju bismo inače platili. Tako i sami posljednjih godina na društvenim mrežama pratimo objave o kori banane kao supergnojivu, nepresušnom izvoru kalija za naše povrtne vrste.

Priču su višekratno ponovili i portali koji se deklariraju kao vrtlarski, dajući ovoj ideji privid legitimiteta. Posebno su je prigrlili oni koji u vrtlarenju vide romantične i utopijske ideje pa na sve moguće načine, ponekad i pretjerano revno, izbjegavaju svaki preparat ili sredstvo koje miriše na “industrijsko”. Ponekad u tome griješe, no nekad se zna dogoditi da su u pravu.

Hrvatski vrtlari, prema viđenom, rado zakapaju kore banane u gredice, a nije im stran ni recept prema kojem namakanjem kora banana u vodi nastaje organski prihvatljivo tekuće gnojivo. “Kora banane je čisto zlato”, piše nam jedna naša čitateljica. No što kaže znanost?

Prije no što počnete zakapati kore banane u gredice, razmislite. “Može vam se činiti da radite nešto sjajno i korisno, ali nema velikog opravdanja za korištenje kora banana kao gnojiva”, kaže Linda Chalker-Scott doktorica znanosti, profesorica i stručnjakinja za urbano vrtlarstvo na Sveučilištu Washington. “Nekompostirani materijali nisu dobar način unošenja hranjivih tvari u tlo, a veliki komadi mogu privući štetnike i ostale životinje koje će u njima vidjeti hranu”, kaže ova znanstvenica posvećena razbijanju vrtlarskih mitova.

Kore banana, kao i svaki biološki materijal, sadrže neka hranjiva. Ipak, prije no što pokušamo u tlo unijeti dodatni kalij, valjalo bi znati nedostaje li ga zaista. Danas su sve dostupniji jednostavni i jeftini testovi koji nam to mogu reći. No i tada valja znati neke bazične stvari iz ishrane bilja. Poput jednostavnih istina da, recimo, višak kalija ometa usvajanje kalcija ili da suvišak fosfora sprječava biljke da usvoje željezo.

Koliko je kora banane dobro hranjivo za bilje?

Na najjednostavnijoj razini, biljkama su potrebni dušik, fosfor i kalij. Nesumnjivo, sva tri elementa u nekim količinama možemo pronaći u kori banane. No one se prvo moraju razgraditi da bi oslobodile ta hranjiva. Osim toga, sadržaj hranjivih tvari u korama banana može varirati, što znači da biste imali nekonstantne rezultate, tako da zapravo ne znate što dodajete u tlo.

U jednom istraživanju mjereno je koliko kore banana sadrže korisnih hranjivih tvari za biljke i utvrđeno je da sadrže samo vrlo male količine dušika, fosfora i kalija. To znači da zakapanjem kora banana u vrt praktički ništa korisno ne postižete.

Je li voda u kojoj su se namakale kore banana čudotvoran vrtni eliksir?

Dio amaterskih vrtlara uvjeren je da namakanjem kora banane u vodi nastaje snažno kalijevo gnojivo, jednako dobro za prihranu putem korijena kao i za folijarnu prihranu. Nažalost, ni ovo ne funkcionira. Da bi to bila istina, u korama banana morala bi biti pohranjena velika količina kalija u obliku koji biljka može apsorbirati, a kada bi to bio slučaj, taj oblik kalija morao bi se lako osloboditi iz kore i otopiti u vodi.

“Ovakav ‘čaj’ je beskoristan”, kaže Chalker-Scott. “Nema istraživanja koja pokazuju dosljedno pozitivan učinak te tekućine. Jedna studija je istraživala utjecaj na kemijska svojstva tla, poput pH vrijednosti i sadržaja hranjivih tvari, i utvrdila je da nije bolji od obične vode.”

Što učiniti s tim korama?

Ukratko, od svježih kora banane, neće biti koristi u vrtu. I sama aura “organskoga” će se rasplinuti poput jutarnje izmaglice, ako se sjetimo da su banane, uglavnom, obilno tretirane pesticidima. No ne brinite, pravo mjesto im je na kompostnoj hrpi gdje će se u ravnoteži s ostalim organskim tvarima pravilno razgraditi i postati vrijedno gnojivo koje ćete iduće sezone ukopati u svoje povrtne gredice.