Zet se oženio punicom kako bi on i njezina kći naslijedili deviznu mirovinu nakon smrti starice. Ovaj status jednog korisnika društvenih mreža samo je jedan u nizu sličnih koji gotovo nikoga nisu iznenadili. Komentari ispod objave su bili različiti, ali se većina nadovezala s nizom sličnih primjera.
Navodili su “obaviješteni” da znaju za slučaj da se snaha, nakon smrti muža, udala za svekra iz istog razloga, zatim da je druga osoba koja je to isto učinila već deset godina primala inozemni ček. Tu je i primjer da su se muž i žena, koji imaju troje djece, razveli kako bi se ona ponovno udala, i to za njegovog strica koji ima dobru australsku mirovinu. U toj zemlji tvrde da posjeduje i nekretnine, pa će oni sve to jednog dana također naslijediti, prenosi Kurir.rs.
Je li sve ovo u skladu s propisima i može li se praznina u kućnom proračunu popuniti brakom s bliskim srodnicima? Takvi “tazbinski” brakovi zbog financijskih interesa u Srbiji stvaraju dojam da su česti, a mnogi ih opravdavaju kao način da obitelj nastavi živjeti udobno dobivajući taj novac.
Odvjetnica Ana Marković, međutim, ističe da prema Obiteljskom zakonu u Srbiji, tazbinsko srodstvo u prvom stupnju prave linije predstavlja prepreku za sklapanje braka. To znači da zet i punica, svekar i snaha, očuh i pastorka, kao ni maćeha i pastorak ne mogu se vjenčati pred matičarem. “Ako ipak dođe do takvog braka, to je zbog prevare, propusta i pogreške matičara koji bi trebao provjeriti sve. Takav brak je prema zakonu ništavan”, objašnjava Ana Marković.
Svi koji imaju pravni interes mogu podnijeti tužbu i zahtjev za poništenje takvog braka, poput oštećenog mirovinskog fonda, nasljednika ili bivšeg supružnika. Također, javni tužitelj mora reagirati po službenoj dužnosti ako sazna za to. Kako navodi odvjetnica, pravo podnošenja tužbe ne zastarijeva i takav brak se može poništiti čak i kad prestane postojati, piše Kurir.rs
Sudovi kod nas su zauzeli stav da tazbinsko srodstvo postoji i nakon razvoda supružnika, iako to nije jasno navedeno u zakonu, objašnjava Marković. Brakovi sklopljeni radi dobivanja inozemne mirovine su ništavni, jer nisu sklopljeni radi ostvarivanja zajedničkog života, već isključivo zbog imovinskih interesa. Kako zakon navodi, zajednički život, koji je brak, mora biti veza emocionalnih, seksualnih, kulturoloških, intelektualnih i ekonomskih interesa oba supružnika.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
