Ako neće mladi raditi, hoće umirovljenici

Hrvatski se poslodavci sve više oslanjaju na rad umirovljenika, a umirovljenike sve veći troškovi života tjeraju na rad, pa je tako u svibnju polovinu radnog vremena radio 28.881 umirovljenik, što je 4.733, odnosno 21 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Podaci su to stanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji među ostalim otkrivaju i to da do polovine radnog vremena u Hrvatskoj radi više umirovljenika nego što osiguranika, odnosno radnika imaju tri hrvatske županije, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska, piše Novi list.

Podaci HZMO-a kažu da u mirovini najviše rade oni koji su najdulje radili i dok su bili aktivni radnici. Tako je 60 posto umirovljenika u starosnoj mirovini, 22 posto su korisnici prijevremene mirovine, oko četiri posto je korisnika obiteljske mirovine, koje su u prosjeku najniže, što znači da isključivi motiv za rad nije samo siromaštvo u mirovini.

Uz to među umirovljenicima koji i dalje rade je i 8,21 posto djelatnih vojnih osoba, a najmanje je onih koji su otišli u braniteljsku mirovinu, 5,19 posto. Najviše umirovljenika angažirali su trgovci, njih 4.495, što je gotovo 17 posto svih umirovljenika koji rade.

Između četiri i pet tisuća umirovljenika u trgovini radi posljednjih godinu dana, što znači da njihov angažman nije povezan s pojačanim potrebama za radnom snagom u toj djelatnosti samo u vrijeme turističke sezone. No, poslodavci u trgovini ipak poručuju da u toj djelatnosti slijede velika otpuštanja nakon zabrane rada nedjeljom, odnosno mogućnosti da rade samo 16 nedjelja u mjesecu.

U jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam županija s izlazom na more, radi gotovo deset i pol tisuća umirovljenika, to je gotovo 40 posto svih umirovljenika koji rade. Istovremeno, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija imaju i najveće stope registrirane nezaposlenosti, odmah iza slavonskih županija.