Svima omiljena navika mogla bi biti vrlo korisna za mozak. Naime, kratko popodnevno drijemanje može pomoći u zaštiti zdravlja mozga kako on stari, kažu istraživači i dodaju kako je to, čini se, povezano s većim volumenom mozga, piše Guardian.
Ranija su istraživanja sugerirala da bi predugo i učestalno drijemanje moglo biti rani simptom Alzheimerove bolesti. Pa ipak, neki drugi radovi otkrili su da kratko popodnevno “ubijanje oka” može kod ljudi poboljšati sposobnost učenja.
Znanstvenici sada kažu da su otkrili dokaze koji upućuju na to da drijemanje pomaže u zaštiti od smanjivanja volumena mozga. Naime, taj proces koji se događa s godinama, kod ljudi s kognitivnim problemima i neurodegenerativnim bolestima ubrzava, a neka istraživanja sugeriraju da bi to moglo biti povezano s problemima spavanja.
“Otkrili smo vezu između uobičajenog dnevnog drijemanja i većeg ukupnog volumena mozga, što bi moglo značiti da redovito drijemanje pruža određenu zaštitu od neurodegeneracije jer kompenzira loš noćni san”, kažu znanstvenici.
U radu objavljenom u časopisu Sleep Health, istraživači s UCL-a i Sveučilišta Urugvaja pišu kako su koristili podatke iz studije UK Biobank koja je prikupila podatke o genetici, načinu života i zdravlju 500.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina.
Podaci od 35.080 sudionika studije Biobanka analizirani su kako bi se vidjelo je li kombinacija genetskih varijanti povezanih s uobičajenim dnevnim drijemanjem koje su ispitanici sami prijavili također povezana s volumenom mozga, kognicijom i drugim aspektima zdravlja mozga.
Istraživači su ispitivali učinak drijemanja na mozak, prethodno eliminirajući čimbenike životnog stila koji mogu utjecati na navike drijemanja ljudi i zdravlje mozga, poput pušenja ili tjelesna aktivnost.
“To je poput prirodnog nasumičnog kontrolnog ispitivanja”, rekla je dr. Victoria Garfield, koautorica studije s University Collegea u Londonu, i dodala da su te varijante prilično česte. “Primijetili smo ih kod oko najmanje 1 posto stanovništva, što je zapravo priličan broj ljudi.”
Sudionici ispitivanja koji su izjavili da nikad ili rijetko spavaju tijekom dana, imali su veći ukupni volumen mozga. No znanstvenici su otkrili obrnuti odnos kada se uzme u obzir genetska predispozicija za drijemanje, što sugerira da je prvotno otkriće moglo biti uzrokovano nekim drugim čimbenicima.
Znanstveni tim je otkrio povezanost između genetske predispozicije za uobičajeno dnevno drijemanje i većeg volumena mozga što je ekvivalentno 2,6 do 6,5 godina manje starenja.
“Kratko dnevno drijemanje moglo bi pomoći u očuvanju volumena mozga i to je potencijalno pozitivna stvar za prevenciju demencije”, rekla je Garfield i dodala da bi spavanje već do 30 minuta moglo biti vrlo korisno.
Profesorica Tara Spires-Jones, predsjednica British Neuroscience Association, voditeljica grupe na britanskom Institutu za istraživanje demencije i zamjenica direktora Centra za znanosti o mozgu na Sveučilištu u Edinburghu, zadovoljna je studijom, iako je rekla da ima ograničenja uključujući i to da navike drijemanja koje su sudionici UK Biobanka sami prijavili, možda nisu posve točne.
“Ova je studija važna jer nudi dodatne dokaze da je san važan za zdravlje mozga”, rekla je.
