Aktivno starenje

Kako produljiti život za 7,5 godina

Rezultati znanstvenih iznenađuju i pružaju zadivljujuće spoznaje o vezi uma i tijela. Pokazuju da mnogi zdravstveni problemi koji su ranije smatrani isključivo posljedicom starenja, poput gubitka pamćenja, slabljenja sluha i kardiovaskularnih incidenata, zapravo su pod utjecajem negativnih uvjerenja o dobi koja dominiraju u velikom dijelu zapadnjačke civilizacije.

Objavljeno

|

Biste li željeli dodati godine svom životu, pogotovo ako se radi o godinama kvalitetnog življenja? Većina nas bi to željela, čak i bez uvjeta pretjerane kvalitete. No, čini se da zaista postoje načini kako si osoba može produljiti život i posve uživati u tim nadodanim godinama. Tjelesna aktivnost, prehrana i smanjenje stresa su uobičajene strategije za ljude svih dobnih skupina, ali nisu jedine.

Istraživanja su pokazala da možete produljiti svoj život za 7,5 godina mijenjajući svoj pogled na samoga sebe. Ovo je objasnila profesorica sa Sveučilišta Yale, dr. Becca Levy, u svojoj novoj knjizi “Razbijanje koda starenja” (2022). Zanimljivo, istraživanja ne odnose se na općenito pozitivno razmišljanje, već se usredotočuju na promjenu uvjerenja o samom procesu starenja.

Stereotipi nam škode

Kada vidimo starije osobe prikazane na negativan način na televiziji ili u našoj okolini, imamo svako pravo osjećati se uvrijeđeno. Ali, budimo iskreni, uronjeni smo u stigmatizaciju prema dobi i u negativne stereotipe o starijim osobama.

Osim što nas vrijeđaju, ti stereotipi mogu biti još štetniji kada ih internaliziramo i povjerujemo da su istiniti pa ih primjenjujemo na nama samima. Recimo, mislimo da smo prestari, preružni, predebeli, prenesposobni za neke ciljeve u životu, a sve zbog godina koje imamo. Pokazalo se da stereotipi mogu štetiti, ne samo našem samopoštovanju, već i našem zdravlju i dugovječnosti.

Kako to izgleda u praksi?

U svojoj knjizi dr. Levy daje primjer iz stvarnog života. Njena baka, profesionalna golf igračica i strastvena šetačica spotaknula se o kutiju nemarno odloženu nasred trgovine. Posjekla je nogu, no nije se puno obazirala na ozljedu. Vlasnik trgovine primijetio je krv na njenoj nozi, a kada mu je objasnila što se dogodilo, krivca je potražio u njenim godinama. “Možda ne biste trebali hodati unaokolo. Nije moja krivnja što se stari ljudi stalno sapliću”, rekao je.

Ove riječi jako su pogodile gospođu. Sljedećih nekoliko dana izgubila je povjerenje u sebe. Prestala je voziti automobil i tražila dodatnu pomoć od drugih. Počela je sumnjati u vlastitu sposobnost na način na koji to nikada prije nije činila. Srećom, te promjene su bile kratkotrajne. Ubrzo se vratila svom uobičajenom aktivnom načinu života. No, ovaj primjer pokazuje koliko mogu biti štetni pristrani komentari drugih na nečiju neovisnost i zdravlje. Zamislite koliko bi to bilo štetno da je gospođa nastavila vjerovati u ta iskrivljena uvjerenja o sebi.

Promjena naših stavova može nam pomoći da živimo dulje i bolje

Levy je analizirala istraživanja koja pokazuju da starije osobe s pozitivnijim percepcijama starenja imaju veću vjerojatnost oporaviti se od teškog invaliditeta, imaju bolju memoriju, hodaju brže i čak žive dulje. Također, pronašla je dokaze da pozitivna uvjerenja o starosti čak mogu djelovati kao zaštita od razvoja demencije kod ljudi koji nose opasni Alzheimerov gen. Ova istraživanja su u ranim fazama, ali mogućnosti su vrlo uzbudljive, prenosi portal Sixtie and me.

Kako se boriti protiv štetnih uvjerenja?

Stereotipe o starenju i starijim osobama možemo podijeliti u dvije skupine. Prvi čine takozvane općenite negativne stereotipe o starenju poput onih da starije osobe imaju zastarjela i neupotrebljiva znanja, da su manje produktivne i sposobne te da robuju navikama i ovise o drugima.

Kad malo bolje razmislite, ove ideje mogu biti istinite za pojedince, bez obzira na dob. Čak mogu biti istinite i o nama samima, ponekad. One postaju problematične kada pretpostavljamo da su istinite, a da ne znamo ništa o pojedincu na kojega ih primjenjujemo. Da bismo bili pošteni, svaku osobu treba promatrati kao zasebnu jedinku. Na taj način ćemo izbjeći generalizaciju, a naša procjena biti će točnija.

U drugoj skupini su stereotipi o starenju, a za koje mislimo da su točni kada se radi o nama samima. Na primjer, kada govorimo da nismo dobri s tehnologijom zbog naših godina. Možda baš niste vješti s tehnologijom, ali to ne mora nužno biti zbog dobi. Važno je propitivati takve pretpostavke i tražiti alternativna objašnjenja. Na primjer, mlađi ljudi imaju veliku prednost kada je u pitanju učenje tehnologije jer u svojoj životnoj fazi mogu posvetiti sate i sate učenju i vježbanju.

Kako starimo, postajemo manje produktivni, kažete? Možda je to istina za vas kao pojedinca. Ili možda su se tijekom godina promijenili vaši prioriteti, a time i napori koje ulažete. Možda više nema toliko potrebe da budete motivirani za postignuća na radnom mjestu. Možda je sada za vas kao pojedinca važnije provoditi vrijeme sa obitelji i unucima. Još uvijek ste produktivni, ali na druge načine, koje sami odabirete.

Kako iskoristiti ova saznanja?

Promjena stava prema starenju može vam pomoći da postanete aktivniji i spremniji prihvatiti zdravije životne navike. Manje je vjerojatno da će vas strahovi od starenja (još jedan oblik negativne percepcije) kočiti.

Odbacivanjem štetnih uvjerenja o sebi možete osjetiti više nade i optimizma. To vas može motivirati da se više bavite tjelesnom aktivnošću ili da inicirate više socijalnih kontakata s starim, pa čak i novim prijateljima. Možda ćete se čak osjećati manje pod stresom i imati više energije. Kada se sve ove koristi zbroje, dugovječniji i ispunjeniji život može biti vaša sudbina.

Exit mobile version