Kako postati majstor za kompost: Izbjegnite ovih 6 grešaka

Kompostiranje je jednostavan postupak iza kojeg stoji cijela mala znanost. Kako od organskih otpadaka dobiti kvalitetno gnojivo, optimalnu strukturu i dobar miris? To je pitanje kontroliranja mikrobioloških procesa tijekom kojih se mogu dogoditi brojne greške. Izdvojili smo pet najčešćih koje se događaju kod vrtlara amatera.

1. Pogrešni sastojci

Jedan od ključnih faktora za zdravu i uspješnu kompostnu hrpu je dodavanje pravih sastojaka. Sirovi otpaci voća i povrća, karton, kava i usitnjeni biljni ostaci su dobri sastojci. Također postoje i neobični materijali za kompostiranje koje možete dodati u hrpu; na primjer, odrezane nokte i alge iz ribnjaka. Međutim, neke sastojke je najbolje izbjegavati.

Ben Hilton, osnivač i urednik magazina The Yard and Garden, ističe kako nisu sve organske materije pogodne za kompostiranje. “Izbjegavajte dodavanje mesa, mliječnih proizvoda, masti i ulja, jer mogu privući štetnike i proizvesti neugodne mirise”, kaže on. Oni se također ne bi trebali dodavati u glisnjake. “Dodatno, suzdržite se od kompostiranja oboljelih biljaka ili onih tretiranih pesticidima, jer mogu unijeti patogene ili kemikalije u vašu kompostnu hrpu.” Ben također upozorava da se ne dodaje kuhana hrana u kompost, objašnjavajući da bilo koja jestiva masnoća privlači glodavce i stvara stanište za patogene.

2. Pogrešni omjeri sastojaka

Nije dovoljno samo koristiti prave materijale za kompostiranje. Da biste održali zdravu kompostnu hrpu, također morate razmišljati o tome koliko svakog materijala dodajete u isto vrijeme.

“Uravnotežena hrpa komposta trebala bi imati omjer ugljika i dušika (C:N omjer) od otprilike 25-30:1”, kaže Ben. “Materijali bogati ugljikom, poput lišća, slame i papira pružaju energiju mikroorganizmima, dok materijali bogati dušikom, poput otkosa trave, ostataka voća i povrća te taloga od kave pružaju proteine. “Neuravnotežen omjer može rezultirati sporim procesom razgradnje ili neugodnim mirisima”, kaže Ben Hilton.

“Ako imate veliku količinu jednog tipa materijala, pokušajte ga pomiješati s drugim”, kaže John Negus, stručnjak za vrtlarstvo. “Također je izuzetno korisno barem dva puta tijekom perioda kompostiranja promiješati cijelu hrpu nakon što je komposter napunjen do svojeg maksimuma.”

3. Previše ili premalo vode

“Ako je kompostna hrpa presuha, razgradnja će biti spora ili je možda uopće neće biti”, kaže Ben Hilton. To je zato što mikroorganizmi odgovorni za razgradnju organske materije trebaju vlagu za život i razmnožavanje. “Da biste to ispravili, povremeno zalijevajte kompostnu hrpu kako biste održali razinu vlage sličnu ocijeđenoj spužvi”, kaže on.

Važno je napomenuti da prevelika količina vlage također može biti problem. Ako se kompostna hrpa previše natopi – na primjer, nakon obilnih kiša, a ne može se dobro iscijediti, postoji rizik od pretjeranog razvoja anaerobnih bakterija. “One ne zahtijevaju kisik i proizvodit će otrovne plinove, tako da će vaša kompostna hrpa mirisati poput ustajale vode ili još gore”, kaže John Negus.

Tony O’Neill, autor knjige Composting Masterclass i osnivač Simplifygardening.com, dijeli jednostavan način provjere je li kompostna hrpa presuha ili previše mokra: “Uzmite šaku komposta i čvrsto je stisnite kako biste provjerili je li razina vlage optimalna. Ako izađe više od jedne kapi tekućine, previše je mokro. Ako se lako spaja i lako se raspada, ima savršen sadržaj vlage.”

“Idealno je kompostere postaviti na tlo kako bi mikroorganizmi iz tla lako mogli ući u hrpu, ali i kako bi kroz tlo mogao otjecati višak vode”, nastavlja John. Ako spremnici poplave, možda ćete morati razmisliti o okretanju i ponovnom prozračivanju komposta. Ispraznite spremnik, dodajte suhog materijala i promiješajte, a zatim sve ponovno vratite unutra.

“Ako spremnik ima poklopac, spriječit ćete pretjerano natapanje kišom, no to istovremeno može dovesti i do presuhog supstrata u komposteru”, dodaje John. “Povremeno ostavite poklopac otvorenim kako bi kiša mogla prodrijeti u hrpu.”

4. Zaboravljate na živi svijet

Kompostna hrpa može biti sigurno utočište za divlje životinje, posebno tijekom hladnijih mjeseci. “Mnoge životinje mogu se nastaniti tamo kako bi iskoristile toplinu i zaštitu koje pruža”, kaže John Negus. To nije nužno loša stvar. “Gliste, ježevi, žabe, kornjače i daždevnjaci korisni su u vrtu: Možda nije ugodna pomisao da prezimljuju u vašoj kompostnoj hrpi, ali oni su korisna stvorenja u vrtu”, dodaje.

Međutim, ako ne želite poticati njihov dolazak, nemojte dopustiti da hrpa postane presuha i izbjegavajte dodavanje kuhane hrane. “Možda razmotrite redovito okretanje hrpe, ali pažljivo, ne kopajući previše duboko, kako biste odvratili veće životinje od useljavanja.”

5. Odabir krivog mjesta za komposter ili kompostnu hrpu

Lokacija kompostnog spremnika je važnija nego što možda mislite. “Smještanje hrpe na zasjenjeno mjesto u vrtu može spriječiti postizanje optimalnih temperatura, dok mjesto koje je previše izloženo suncu i vjetru može dovesti do brzog isušivanja”, kaže Ben Hilton.

Također, razmislite o tome koliko je lako pristupiti hrpi, kako je istaknula vrtlarica Benita Middleton. Vjerojatno ćete se često kretati između spremnika, stoga izbjegavajte skriveno mjesto do kojeg je teško doći s kolicima. Ako želite sakriti spremnik, razmislite o dodavanju elegantnog vrtnog zaslona ili o sadnji atraktivnog cvatućeg grma ispred njega.

6. Prekasna ‘berba’ komposta

“Predugo ostavljanje zrelog komposta na hrpi može dovesti do anaerobnih uvjeta i gubitka hranjivih tvari”, kaže Ben Hilton. “Pazite na proces razgradnje i iskoristite kompost kada postigne mrvičastu, zemljanu teksturu. Koristite zreli kompost kao dodatak tlu, malč ili u domaćim mješavinama za sadnju kako biste potaknuli rast biljaka.”