Predrag Bejaković s Instituta za javne financije za N1 televiziju komentirao je hrvatski mirovinski sustav, ali i najavljene intervencije u njemu kojima se protive sindikati i umirovljeničke udruge.
Kaže da odlazimo rano u mirovinu premda generalno ne prevladava taj dojam: “Građani odlaze rano u mirovinu, zadnjih godina se to nešto povisilo. Kad bismo radili puni radni staž, mirovine bi bile oko 60 posto prosječne plaće što je zavidno. Velik dio građana odlazi ranije u mirovinu pa se dugo koristi mirovina, žene oko 25 godina, muškarci oko 19 što stvara velik pritisak.”
Ovaj ekonomist, baš kao i mnogi drugi, ne gleda s odobravanjem na najavljeno smanjivanje doprinosa za 1. mirovinski stup. “Zadiranje u doprinose nije dobro. Hrvatska iz doprinosa ostvaruje 60 posto ukupnih prihoda. Ako se smanjuju doprinosi, transferi će trebati veći, a to znači da će se dugoročno povećati javni dug, a to nije dobro”, rekao je Bejaković.
“Nema besplatnog ručka. Vjerujem da mirovinski sustav u Hrvatskoj nije ugrožen, ali naše mirovine su male.” Ističe da su doprinosi presudni te da bi trebalo jačati vezu doprinosa i mirovina. “Svi volimo dobiti novce danas, ne razmišljamo dugoročno. Ali kad ljudi odu u mirovinu, iznenade se kako je mala mirovina, a imali su dobar dohodak. Razlog je što značajan dio prihoda u Hrvatskoj ne podliježe oporezivanju pa se odlaskom u mirovinu začudimo”, napomenuo je Bejaković.
Kako popraviti sustav?
“Nema jednostavnog rješenja. Unatoč svim poteškoćama sustav je uvijek isplaćivao mirovinu što je velik uspjeh. Mnogi mirovinski sustavi u okruženju su se urušili. Uvedeni su drugi i treći stup, njih treba dalje razvijati, trebamo raditi duže. Govoriti o tome da smo iscrpljeni je bespredmetno, živimo duže nego naše djedovi i bake. Kad je uveden mirovinski sustav krajem 19. st., ljudi su u prosjeku živjeli 60 godina, a u mirovinu se odlazilo sa 70. Danas živimo u prosjeku 79 godina, a odlazimo rano u mirovinu i to stvara velike financijske teškoće”, navodi Bejaković.
