Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima, javlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima. Prema istraživanju koje su proveli britanski znanstvenici, starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću.
Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.
John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.
Naučite prepoznati migrirajući eritrem
Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.
Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)
U ranom proširenom stadiju bolesti javljaju se upala srca (karditis), paraliza lica (Bellova paraliza), meningitis, kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis). U kroničnom stadiju obuhvaća artritis (povremen ili kroničan), blagu do umjerena smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upućuje na zahvaćenost središnjeg i perifernog živčanog sustava. Manje uobičajeni simptomi Lajmske bolesti uključuju srčane abnormalnosti, konjunktivitis, kroničnu promjenu na koži.
Lajmska borelioza se liječi antibioticima. Važno je liječiti prvi stadij bolesti – migrirajući eritrem – kako bi se spriječio razvoj težih i kroničnih oblika bolesti.
Koje još bolesti prenose krpelji?
U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima, javlja HZJZ.
