Vijesti
Kao u Jugoslaviji: Svako treće bolovanje je lažno, a tvrdimo da smo pošteni
Godišnje se u Hrvatskoj iz zdravstvenog proračuna za naknade tijekom bolovanja izdvoji 220 milijuna eura, a još toliko moraju izdvojiti poslodavci za istu namjenu.
Pošteni i vrijedni, dobri radnici. Tako često opisujemo Hrvate koji se zaposle u inozemstvu. Tako nas, zapravo, opisuju stranci. No što je s onima koji rade u domovini? Odgovor leži u činjenici da je sve više poslodavaca koji traže kontrolu bolovanja svojih radnika.
Od siječnja do ožujka, kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obišli su liječničke ordinacije kako bi provjerili 2.321 bolovanje, a pregledali su i 8.459 osiguranika. Nalaz je šokantan! Čak 31 posto onih koji su bili na bolovanju, za to nisu imali opravdani medicinski razlog.
Kako piše Jutarnji list, tom broju treba dodati 1.073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2.965 radnika bilo na bolovanju bez razloga.
Kao u dobra stara vremena
Podsjetimo, ova pojava nije nova na našim prostorima. Dapače, ona je dio kulture (ne)rada. Još je 1986. godine New York Times objavio reportažu iz Jugoslavije u kojoj je naveo da je u javnom sektoru bivše države zaposleno 6 milijuna ljudi, no više od četvrtine ih je bilo na nepotrebnim radnim mjestima.
700.000 radnika dnevno je bilo na bolovanju, a 600.000 na odmoru. Oni koji bi došli raditi, na poslu bi proveli prosječnih 3 sata i 30 minuta, zabilježio je na terenu novinar Fergus Bordewich. Dakako, značajan dio tih bolovanja – bio je lažan.
Zanimljivo, bilo je to vrijeme kada je Jugoslavija imala najveću stopu nezaposlenosti u Europi, a inflacija je u tom trenutku već bila 85 posto godišnje. Životno standard je u pet godina pao za 30 posto.