13. mirovina do Božića? Petrović: Mogućnost je prihvaćena, bilo bi to izvrsno!

“Vjerovali ili ne – ovaj put ima nade!” Tim je optimističnim riječima Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), zaključila tekst na sindikalnom umirovljeničkom portalu u kojemu je nedavno svoje članstvo obavijestila o izgledima za uvođenje instituta na kojemu SUH radi još od 2008. godine – 13. mirovine kao sustavnog rješenja za sve umirovljenike koje bi bilo i zakonski regulirano.

“Nadamo se da idemo prema dogovoru. Radne skupine koje rade na analizi stanja mirovinskog sustava i donošenju mjera za njegovo unaprjeđenje trebale bi definirati, nadamo se do kraja godine, i mogućnost uvođenja ovog rješenja. Bilo bi izvrsno kada bismo do Božića imali riješeno pitanje uvođenja trinaeste mirovine za sve umirovljenike u Hrvatskoj, zar ne?” kazala je Petrović za Zadarski.

Za umirovljeničke je udruge dobar znak da je trinaesta mirovina pred vratima i u tome što su na sjednicu Nacionalnog vijeća predstavnici Ministarstva rada konačno došli s prezentacijom koja daje uvid u praksu isplate 13. mirovine u europskim zemljama “te se prihvatilo ideju uvođenja trinaeste mirovine kao kvalitetnu mogućnost za postizanje adekvatnijih mirovina u Hrvatskoj”, navodi Zadarski i napominje da Ministarstvo mirovinskog sustava, na njihovo pitanje, nije potvrdilo, ali ni odbacilo ovakvu mogućnost.

Kako to izgleda u drugim državama?

Brojne su zemlje koje su tradicionalno uvele “prekobrojnu” mirovinu, a tu je primjerice i Belgija koja je isplaćuje u svibnju i to u istom iznosu kao u tom mjesecu, dok se u Cipru isplaćuje u prosincu. U Danskoj je 13. mirovina također propisana zakonom i isplaćuje se svake godine u siječnju i to u iznosu od 2.363,69 eura, a godišnje se usklađuje te prati rast cijena (naziv joj je “ček za starije osobe”), izvijestio je SUH.

I u Italiji je 13. mirovina svojevrsna božićnica, jer se isplaćuje svakog prosinca, a zakonom je propisana i njezina godišnja indeksacija. I u malom Lihtenštajnu se zakonski jamči isplata takve dodatne mirovine u prosincu, kao i u Luksemburgu, gdje je ekvivalentna 22 eura za svaku navršenu ili započetu godinu osiguranja, te je za 40-godišnji staž limitirana na 880,56 eura. Ipak, božićni je stol bitno bogatiji!

Mađari su odavno imali 13. mirovinu, no godinama je bila ukinuta, da bi ju Orbanova vlada vratila ove godine i isplaćuje se u visini mirovine u siječnju, te se indeksira prema rastu potrošačkih cijena. I Malta ima trinaestu mirovinu i svake se godine usklađuje, dok je Poljska isplaćuje u travnju kao “dodatnu godišnju novčanu naknadu”, koja je po iznosu jednaka najnižoj starosnoj mirovini, obrazlaže Sindikat umirovljenika.

Portugal praktički ima 14 godišnjih mirovina, od kojih se tzv. božićnica i regres za odmor isplaćuju u prosincu i srpnju u iznosu redovite osobne mjesečne mirovine. Iako Rumunjska nema zakonom predviđenu 13. mirovinu, poput Hrvatske su isplaćivali jednokratnu novčanu pomoć u više navrata za ugrožene umirovljenike. Slovačka, pak, izračunava dodatnu mirovinu koja se isplaćuje u studenome prema posebnoj formuli, tako da oni s niskom mirovinom dobiju i po 300 eura.

U Sloveniji se “godišnji dodatak” isplaćuje sa srpanjskom mirovinom, i to ovisno o visini mirovine u pet razreda, jer se vodi računa o solidarnosti i socijalnoj situaciji korisnika mirovine. Tako će 2023. godine oni s mirovinama do 600 eura dobiti 455 eura, a oni s mirovinama višim od 1.020 eura – 145 eura. To je više kao svojevrsni regres za odmor. U Španjolskoj je umirovljenicima žlica upala u med, jer dobivaju čak 14 mirovina godišnje, i to posebne isplate u lipnju i studenome, za odmor i božićni stol. Iznos bonusa je jednak iznosu mjesečne mirovine, a redovito se indeksira prema rastu potrošačkih cijena.

U Norveškoj se to drukčije rješava, te se naprosto isplata za prosinac ne oporezuje, što posljedično povećava mirovinu. Zanimljivo je kako Njemačka, u mnogočemu smatrana eldoradom za umirovljenike, nema trinaestu mirovinu, kao niti Nizozemska i Francuska.