Multimedijalna umjetnica i najpoznatija hrvatska umjetnica performansa, Vlasta Delimar (66), najavila je da će po smrti njeno tijelo kompostirati. Nakon toga će njena kći, nada se Delimar, kompost prosuti na obiteljskom imanju tamo gdje je umjetnica nekad rasla, na istom onom mjestu gdje je puno godina kasnije, afirmirana, dugo radila Festival performansa.
Kako je ispričala za Jutarnji list, želja joj je da promiješaju tu zemlju s fizičkim ostacima Vlaste Delimar, da je i tako oplemeni, pa da iz onoga što je nekad tijelom bila Vlasta Delimar raste – drvo. “Možda doživim da kompostiranje tijela u Hrvatskoj bude legalno. Ako ne, onda će ga moja kći morati transportirati u Švicarsku ili u Austriju”, opisala je Delimar kako će izgledati njen zadnji performans.
Kompostiranje umrlih sve je popularnije u Sjedinjenim Državama, što svjedoči i činjenica da se savezna država New York pridružila drugim američkim državama u legalizaciji ove ekološki prihvatljive pogrebne prakse. Meka tkiva trupala se metodom “prirodne organske redukcije” razgrađuju u tvar sličnu kompostu koja se može upotrijebiti za prihranu vrta, nasada cvijeća i drveća, sadnju lončanica ili se može jednostavno i posve neškodljivo razbacati u prirodu.
Recept uključuje mješavinu drvene sječke, lucerne i slame od koje se formira čahura u kojoj će se truplo razgraditi. Trupla se stavljaju u nadzemnu komoru s tom organskom mješavinom. U tom okruženju truplo se razgradi za 30 dana da bi se na kraju pretvorilo u bogat i hranjiv kompost.
Ovakvo postupanje se smatra sigurnim i može uništiti većinu patogenih organizama, iako su neke bolesti kontraindikacija za kompostiranje tijela. To je zato što bi neki patogeni, poput priona koji uzrokuju Creutzfeldt-Jakobovu bolest (kravlje ludilo), potencijalno još mogli biti zarazni čak i nakon organske obrade.
