Sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, a koji se dugo sklapao, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine, čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive, piše N1.
Korisnik te zakonske obveze nema rizika da će mu se za života išta dogoditi od strane države”, rekao je ministar socijale Marin Piletić.
No, što kad u istoj toj kući živi i cijela siromašna obitelj pa nakon smrti korisnika djeca i supružnik nemaju odakle vratiti državi iznos socijalne pomoći? “Postoji zakonska obveza da vlasnici nekretnine u dogovoru sa Zavodom za socijalni rad dogovore mogu li biti oslobođeni plaćanja koje je preminuli korisnik dobio. Nije jedan kroz jedan da će netko ostati bez nekretnine, to nije namjera ni zakona ni pružanja socijalne pomoći. Ispitat ćemo tu zakonsku odredbu”, istaknuo je ministar Piletić.
530 osoba odustalo je od socijalne pomoći
Među primateljima socijalne naknade puno je starijih ljudi, slabije obrazovanih, mnogi ne razumiju zašto im se država upisuje na kuće i koje su im opcije. Pa odustaju od socijalne nakande. “Najmanje 530 ljudi je odustalo od zajamčene minimalne naknade jer su se bojali”, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
“Kad umrem, kći će morati vraćati moju socijalnu pomoć”
“Ja živim od te naknade, samo nju primam, tisuću kuna mjesečno. Živim sama u kući koju sam naslijedila od majke, derutna je, stara, ništa drugo nemam. Imam samo kći kojoj baš ništa neću ostaviti u naslijeđe, osim duga. Morala sam, eto, dopustiti da država stavi zabilježbu na moju kuću”, ispričala je kroz suze jedna žena iz Slavonije za 24 sata.
”Pozvana sam bila u centar za socijalnu skrb, gdje su mi rekli da moraju upisati zabilježbu ako želim nastaviti primati pomoć. Kad kćer naslijedi kuću, morat će nakon moje smrti vratiti iznos naknade državi, a otkud? Nisam dobila još nikakvo riješene o toj zabilježbi”, kazala je ova Slavonka želeći ostati anonimna.
“Ako umrem, gdje će moja djeca živjeti?”
Snježana Rebrović iz Kolareva sela za RTL kaže da je ideja da se država oduzme kuću ljudima nakon smrti, ako su primali socijalnu pomoć, strašna. “Osobno smatram da je to prestrašno, boriš se u životu da imaš svoje. Međutim, po novom zakonu ne vidim rješenje, gdje će moja djeca živjeti. Uzeti nekom nešto što je stvarao cijeli život, za mene je apsurd. Ljuta sam i bijesna!” komentira Snježana Rebrović koja u skromnoj nekretnini živi sa svojom djecom. Izbora nisu imali jer im je to jedini izvor prihoda. Snježana se brine o četvero školaraca.
Zbog ovakve i niza sličnih loših odredbi u aktualnom zakonu, profesorica i stručnjakinja za socijalnu politiku napustila je radnu skupinu kad se zakon pripremao. Olja Družić Ljubotina, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže: “To je uvijek bilo pravo, a ne kreditiranje. Mislim da puno tu ide stava donositelja politika da se to pravo mora zaslužiti. To je kriv način gledanja i vrlo socijalno neosjetljiv.”
Računa se da pod udar ove odredbe može doći 30-ak tisuća korisnika socijalnih nakanda. Koja će korist biti za državu od takve vraćene socijalne pomoći, ministar financija ne zna. A što misli o svemu, ne želi reći, zaključuje N1.
