Jesu li ljudi prije doista izgledali starije ili nam se to samo čini?

Ako ste ikada pregledavali stare fotografske albume svojih roditelja iz vremena kad su bili mladi ili ste možda gledali stare TV emisije, možda vam je pala na pamet ova misao: zašto ti tinejdžeri, dovraga, izgledaju kao da su zabrinuti zbog hipoteka i mirovine dok se spremaju obaviti svoj redoviti pregled prostate?

Iako je nešto od toga sigurno pristranost, ima li istine u ideji da su ljudi prije izgledali starije? Video koji istražuje tu temu iz Vsaucea kaže da – ima.

Kao što Michael Stevens iz Vsaucea objašnjava u videu, došlo je do promjena u stopama starenja tijekom vremena zbog čimbenika kao što su životni standard, poboljšana zdravstvena skrb i izbor načina života. Naravno, u sretnijim dijelovima svijeta, pa čak i unutar iste regije, postoje razlike između različitih skupina na temelju prihoda i klase.

Iako možda nije iznenađenje da bolji životni standard utječe na starenje (ako radite u uredu, starit ćete bolje od dimnjačara iz viktorijanskog doba koji popuši 20 cigareta dnevno), promjena je iznenađujuće primjetna tijekom samo nekoliko desetljeća, piše portal IFL Science.

Studija objavljena 2018. ispitivala je promjene u biološkom starenju (od markera kao što su krvni tlak i funkcija pluća) u odnosu na kronološku dob, između 1988. i 2010. godine. Otkrili su da čak i u ovom kratkom vremenskom okviru postoje značajne razlike u starenju pri čemu su novije generacije biološki “mlađe” od onih koje su rođene prije njih. “Tijekom proteklih 20 godina, čini se da se biološka dob stanovništva SAD-a smanjila za muškarce i žene u cijelom dobnom rasponu”, zaključili su znanstvenici.

Međutim, stupanj promjene nije bio isti za muškarce i žene ili prema dobi. Rezultati su pokazali da su mladi muškarci doživjeli veća poboljšanja od mladih žena. Ovo otkriće može objasniti zašto se rana smrtnost odraslih smanjila više za muškarce nego za žene, što je pridonijelo smanjenju jaza u rodnoj smrtnosti. Osim toga, poboljšanja su također bila veća za starije odrasle osobe nego za mlađe odrasle osobe. Za ilustraciju uzmimo ovu fotografiju nogometaša Grzegorz Latoa kad su mu bile 24 godine.

Studija je stavila naglasak na čimbenike životnog stila poput pušenja, koji je djelomično objasnio zašto se smanjio jaz između biološke dobi muškaraca i žena, budući da su muškarci počeli manje pušiti, a žene ih sustigle, a upotreba lijekova dovela je do poboljšanja zdravlja.

“Ali značajan udio je ostao neobjašnjen”, pišu. “Druga objašnjenja za poboljšanja u zdravlju stanovništva koja nismo mogli testirati su bolji uvjeti u ranom životu i prenatalni uvjeti te smanjenje zaraznih bolesti.”

Iako ti čimbenici mogu igrati ulogu u tome zašto nam ljudi iz prošlosti izgledaju starije, to nipošto nije cijela priča. Kao što primjećuje Michael Stevens iz Vsaucea, to bi značilo da 60-godišnjaci izgledaju kao da imaju 56, 40-godišnjaci kao da imaju 37,5, a 20-godišnjaci kao da imaju 19 godina.

Dakle, što se još događa?

Prema Vsauceu, veliki faktor (zajedno sa svim ostalim promjenama, kao što su poboljšanja u njezi zuba i kreme za sunčanje koje štite kožu od starenja) su naše predrasude o tome kako gledamo na stariju modu. Retroaktivno povezujemo tu modu sa starošću, čak i kad gledamo fotografije objektivno mladih ljudi iz prošlosti. Uz malo pristranosti, vjerojatno ćete dobiti dobro objašnjenje zašto se ljudi iz prošlosti čine starijima nego sada.