Prošle godine je u Njemačkoj bilo 45,6 milijuna zaposlenih, objavio je Savezni zavod za statistiku. To je povećanje za 1,3 posto, čime je dostignut rekordan broj zaposlenih od njemačkog ujedinjenja 1990. godine. Prethodno je pandemija 2020. godine razbila niz od 14 godina u kojima je zaposlenost stalno rasla, i dovela do gubitka 362.000 radnih mjesta, javlja Deutsche Welle.
Prema informacijama, 93 posto povećanja zaposlenosti ostvareno je u uslužnim djelatnostima. Najveći apsolutni rast zaposlenosti je na području zdravstva sa 189.000 novih zaposlenika. “Ova branša je već povećala svoju radnu snagu u sličnom obujmu za vrijeme pandemije korone 2020. i 2021.”, navodi se. Sektori trgovine, transporta i ugostiteljstva također su zapošljavali više.
S druge strane, u proizvodnji (bez građevinarstva), broj zaposlenih porastao je za samo 31.000 ili 0,4 posto na oko 8,1 milijun ljudi. Ponovo je pao i broj samozaposlenih, uključujući članove obitelji koji im pomažu u poslu, i to za 1,4 posto, pa ih sada ima 3,9 milijuna.
Rast kratkog daha?
Jedan od razloga za rast broja zaposlenih bilo je doseljavanje strane radne snage. “Uz to dolazi veća radna aktivnost domaćeg stanovništva”, kažu statističari. Te dvije stavke za sada ublažavaju loše demografske pokazatelje, koji bi srednjoročno za posljedicu mogli imati drastičan pad broja radno aktivnih stanovnika.
Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela računa da rekord iz ove godine neće uskoro biti nadmašen, to jest da će u 2024. zaposlenost pasti. “Potražnja za radom bit će prikočena u prvom redu gospodarskim posljedicama energetske krize, ali bi i snažno povećanje minimalne satnice na dvanaest eura moglo izazvati negativne učinke za zapošljavanje”, kažu u tom institutu.
Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung također piše da se ne treba previše radovati visokoj zaposlenosti jer bi mogla biti kratkog daha. Ove zime se očekuje recesija.
“Na srednji rok Njemačku čeka još veći problem: narednih godina će tržište rada izgubiti milijune ljudi jer generacija rođena u godinama visokog nataliteta ide u mirovinu”, piše list. Navodi se da bi političari morali podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu, kao i da je olakšavanje useljavanja korak u dobrom smjeru.
Veće uplate u mirovinsko osiguranje
No ovogodišnji bum zaposlenosti i sve više poreznih platiša blagotvorno djeluju na mirovinska osiguranja. Prošli tjedan je državni mirovinski fond objavio da godinu završava s 2,1 milijardu eura u plusu. “Prije godinu dana je bio predviđan deficit od 6,5 milijardi eura”, rekla je Gundula Roßbach, predsjednica Njemačkog saveznog mirovinskog osiguranja.
Osim što ima više onih koji pune fond, ima i manje onih od očekivanog broja koji ga koriste. Naime, kako je Roßbach pojasnila, pandemija je upravo najviše pokosila umirovljenike.
