Gledanje televizije, čuvanje unučadi i posjeti obiteljskom liječniku. S tim je riječima jedna naša čitateljica opisala život u mirovini. Ništa od toga, rekli bismo, nije loše samo po sebi, no mnogi stariji građani nakon odlaska u mirovinu odlučuju si oplemeniti život – prakticiranjem dobrote. I to najčešće volontiranjem.
Volontiranje u lokalnim zajednicama unaprjeđuju društvo, no mnogo čine i za pojedince. Jer posve je jasno da je volontiranje posebno korisno za umirovljenu populaciju. Nakon završetka karijere i odgoja djece, umirovljenici moraju još uvijek održavati osjećaj životne svrhe. A to je pak najlakše kroz pomaganje onima kojima je pomoć nužna.
Bilo da ste u mirovini nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, volontiranje je način za podizanje kvalitete života i prakticiranje dobrote. Pogotovo ako možete volontirati kroz aktivnosti oko kojih ste i inače angažirani i strastveni. Volontiranje može promijeniti vaš životni stil nabolje.
“Kad kreneš u to, vrijeme kao da ti se umnaža i uvijek imaš vremena činiti dobro. I prilike ti se uvijek nekako otvaraju i same dolaze. Onaj koji s nama upravlja daje nam da imamo snage za dalje. I uvijek možemo dalje, bez obzira na godine”, objasnila je svoju strast za volontiranjem Ivka Pogorelčnik (79) dobitnica nagrade za životno djelo Volonterskog centra Zagreb. “Netko kaže da će pomagati dok bude mogao pa onda poslije više neće. A ja ne znam kad će doći vrijeme da ja više ne mogu. Kad ne budem mogla, mislim da više ni neću biti tu”, kazala je za naš portal.
Kako možemo definirati dobrotu?
Dobrota je svjesni izbor učiniti nešto što pomaže drugima ili nama samima, pri čemu smo motivirani iskrenim toplim osjećajima, kažu psiholozi. Ona je više od puke ljubaznosti. Dobrota često znači stavljanje tuđih potreba ispred vlastitih. To može biti tako da ustupite svoje mjesto u autobusu nekome kome je možda potrebnije, bez obzira na vaše godine. Dobrota može biti i kada susjedu ponudite donijeti voće ili povrće s placa, podignuti lijekove u ljekarni.
Dobrota pomaže mentalnom zdravlju
Više je dokaza koji kažu da pomaganje drugima također može koristiti našem mentalnom zdravlju i dobrobiti. Na primjer, može smanjiti stres kao i poboljšati raspoloženje, samopoštovanje i sreću.
Načina na kojima možemo pomagati drugima je – bezbroj. Pomagati i iskazivati dobrotu možemo svakodnevno u našim sasma običnim životima. Dobra djela mogu se činiti i bez prevelikog ulaganja vremena, a za njih nije nužan ni novac.
Istraživanja pokazuju da su djela dobrote povezana s povećanim osjećajem blagostanja ili, kako smo to u jednom od ranijih tekstova nazvali, dobrostanjem. Pomaganje drugima također može poboljšati i našu socijalnu mrežu ili mrežu podrške te nas može potaknuti da budemo aktivniji. To zauzvrat može poboljšati naše samopoštovanje. Postoje neki dokazi koji sugeriraju da kada pomažemo drugima, to može potaknuti promjene u mozgu koje su povezane sa srećom.
Osim toga, smatra se da je pomaganje drugima jedan od načina na koji ljudi stvaraju, održavaju i jačaju svoje društvene veze. Na primjer, volontiranje i pomaganje drugima može nam pomoći da osjetimo pripadnost, steknemo nove prijatelje i povežemo se sa svojim zajednicama.
Mnogi od nas ne shvaćaju kakav učinak drugačija perspektiva može imati na naš pogled na život. Postoje neki dokazi da svjesnost vlastitih djela dobrote, kao i stvari na kojima smo zahvalni, može povećati osjećaj sreće, optimizma i zadovoljstva. Činiti dobro može nam također pomoći da imamo pozitivniji pogled na vlastite okolnosti.
Djela dobrote mogu učiniti svijet sretnijim mjestom za sve. Mogu potaknuti osjećaje samopouzdanja, kontrole, sreće i optimizma. Također mogu potaknuti druge da ponove dobra djela koja su sami iskusili – pridonoseći pozitivnijoj zajednici.
Dobrobiti pomaganja drugima mogu trajati dugo nakon samog čina, za one koji nude dobrotu i one koji imaju koristi. To pak može, opet, poboljšati naše samopoštovanje. No i u dobroti valja imati neke stvari na umu:
Radite nešto u čemu uživate
U postpandemijskom vremenu naši se prioriteti razlikuju od onih iz predpandemijske. Uz to, latentna opasnost globalnog rata doprinosi svakodnevnom stresu. U novim okolnostima, moramo iznova procijeniti i preispitati stvari koje činimo, uključujući naše hobije i interese u koje investiramo sebe. Možda u nečemu više nećemo pronalaziti zadovoljstvo, a možda ni naše tjelesne mogućnosti neće dopustiti raniji intenzitet.
Imajte druge na umu
Iako se zbog dobrote prema drugima možemo i sami osjećati bolje i dobro, moramo stalno imati na umu zašto to činimo. U fokusu bi trebale biti potrebe drugih prema kojima usmjeravamo dobrotu. Dio dobrote je uzimanje u obzir osjećaja drugih, stoga je vrlo važno da naša dobrota bude nešto što će drugi smatrati korisnim, nešto što će im biti od pomoći. Dobrota je nešto što treba biti korisno za obje strane. Pogledajte što možete učiniti, a da drugi nisu učinili ili nisu dovoljno učinili. Na primjer, ako želite donirati banci hrane, pogledajte što im treba prije nego što kupite stvari.
Nemojte pretjerivati
Važno je paziti da ne pretjerujemo. Valja misliti i na sebe, upozoravaju iskusni volonteri. Ako ustanovimo da dajemo previše od sebe ili smo otišli iznad svojih mogućnosti, pravo je vrijeme da se odmaknemo. Vrlo je lako iscrpiti svu svoju energiju, pogotovo ako nam je i samima teško i želimo se usredotočiti na druge. Ostavite dovoljno vremena i prostora za sebe – dobrota mora početi od vas. I zato valja početi s malim djelima dobrote kako bismo mogli kontinuirano pomagati, umjesto da izgorimo na samom početku.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
