Dugo čekani novi model obiteljskih mirovina sutra će postati stvarnost. To pak znači da se Hrvatska pridružuje državama koje udovicama i udovcima dopušta zadržavanje vlastite mirovine uz korištenje dijela mirovine preminulog partnera ili partnerice.
Prema riječima premijera Andreja Plenkovića (HDZ), ova bi izmjena trebala obuhvatiti više od 155.000 korisnika obiteljskih mirovina čija će se ukupna mirovina povećati u prosjeku za oko 500 kuna mjesečno. U proračunu to će ukupno iznositi oko 750 milijuna kuna u 2023. godini.
Povećava se i mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu. Ako je u obitelji jedan korisnik obiteljske mirovine, faktor se povećava s dosadašnjeg 0,7 na 0,77, za dva člana obitelji s 0,8 na 0,88 te za tri i više članova obitelji s 0,9 na 1,0, odnosno 100 posto. Osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati navršenih 65 godina, biti jedini korisnik obiteljske mirovine te ispunjavati propisane uvjete za obiteljsku mirovinu. Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najniži i najviši iznos.
Potencijalna “povišica” tek će ublažiti inflacijski udar
Premijer kaže da je riječ o o značajnom iskoraku. “Poduzimamo sve kako bi našim umirovljenicima omogućili dostojanstvenu starost”, dodao je. Velik dio obiteljskih umirovljenika već dugo ne računa na dostojanstvenu starost, pogotovo u uvjetima kada kuna vrtoglavo gubi kupovnu moć, a tim bi putem mogao i krenuti euro koji će se također od sutra primjenjivati kao nacionalna valuta u Hrvatskoj.
Podsjetimo, potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u studenome za 13,5 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, objavljeno je prije dva tjedna. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do objave ovih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u listopadu, kada je iznosila 13,2 posto.
Što učiniti za priznavanje „dvostruke“ mirovine?
Kako doznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), korisnici kojima su već ranije priznata oba prava: pravo na osobnu mirovinu (starosnu ili prijevremenu starosnu ili invalidsku) i pravo na obiteljsku mirovinu, trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Oni korisnici koji uživaju samo obiteljsku mirovinu, trebaju podnijeti zahtjev za priznanje prava na osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku) i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Oni pak koji imaju priznato pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, trebaju podnijeti zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Dobra stvar u cijelom postupku je što se zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine može predati bilo kada – ne postoji vremensko ograničenje, a izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju propisani su uvjeti za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum od kada pripada isplata istog.
Korisniku obiteljske mirovine koji nije ostvario pravo na osobnu mirovinu isplata dijela obiteljske mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za osobnu mirovinu.
Korisnik kojem je priznato pravo na osobnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje tog prava.
Kako navodi HZMO, iznimno od navedenog, korisniku osobne mirovine koji je i jedini korisnik obiteljske mirovine, a koji zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine podnese najkasnije do 31. prosinca 2023. dio obiteljske mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 12 mjeseci unatrag, a najranije od 1. siječnja 2023. (korisnici pod 1, u naprijed navedenom tekstu).
Uvjeti za priznanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosni ili invalidsku), su sljedeći:
- navršenih 65 godina života preživjelog bračnog/izvanbračnog druga/životnog partnera
- udovica/udovac je jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju
- ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u R Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (80 x AVM, koji od 1. srpnja 2022. iznosi 77,65 kn = 6.212,00 kn odnosno 824,47 eura).
Prava iz mirovinskog osiguranja osobna su prava i za svakog se osiguranika vodi upravni postupak u kojem se utvrđuje što je za osiguranika povoljnije. U tom postupku po službenoj dužnosti vodi se briga o tome da stranka ostvari sva prava koja joj po zakonu pripadaju i da ostvareno pravo bude najpovoljnija opcija za korisnika. U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika.
Zaključno, sve obiteljske mirovine povećajvaju se s prvim danom 2023. godine za 10 posto. Povećane mirovine bit će isplaćene u veljači 2023. (za siječanj 2023.), a povećanje će ići automatski (bez donošenja rješenja), što znači da korisnici za navedeno povećanje ne trebaju podnositi zahtjev. Na isti način, najniža mirovina povećana je za 3 posto, ističu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
