Stariji radnici su resurs kojeg se poslodavci ne bi trebali olako odreći

Uz radnike koji su migrirali iz Ukrajine i azijskih zemalja, skupina koja postaje sve više zastupljenija na hrvatskom tržištu rada su i umirovljenici. U kolovozu je objavljeno da na posao odlazi oko 23 tisuće umirovljenika, dok se najavljuju nova zakonska rješenja koja će potaknuti duži ostanak starijih radnika na svojim radnim mjestima.

Dakako, kada govorimo o umirovljenicima koji koriste zakonsku mogućnost zadržavanja mirovine i rada na pola radnog vremena, riječ je mahom o intelektualnim i upravljačkim poslovima, no ne treba zanemariti da veliki trgovački radnici već nekoliko ljeta vrbuju umirovljenike za rad u turističkoj sezoni.

“Ima umirovljenika koji zaista rade jer moraju raditi, ali ima i onih koji žele upotpuniti svoje vrijeme jer imaju još volje i  psihofizičke mogućnosti”, objasnila je za Hinu predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna. “Našim umirovljenicima jako je važno i bitno da su uključeni. Oni koji mogu raditi, to i čine. Zato su i umirovljeničke udruge jako važne jer su kroz nas uključeni u razne aktivnosti, projekte, izlete, druženja i sve ono što im itekako dobro dođe”, kazala je Fortuna sugerirajući da je i rad u okvirima svojih mogućnosti ujedno i stvar aktivnog staranje.

I zaista, brojna su istraživanja ukazala kako rad u opsegu koji je umirovljenicima ugodan, ujedno znači i bolji osjećaj svrhe, očuvanje socijalne mreže i postojećih kompetencija. Hrvatski poslodavci, čini se, sve su svjesniji da s druge strane dobivaju vrijednost koju ne mogu donijeti mladi radnici. Pri tome ne treba isključivati niti jednu skupinu radnika, budući da se one međusobno nadopunjuju.

Zašto su stariji radnici vrijednost koje se poslodavci ne trebaju odreći?

Stariji radnici donose godine iskustva i znanja sa sobom, a usto nude i dodatne prednosti kao što su jaka radna etika, veći angažman, komunikacijske vještine i vještine upravljanja ljudskim resursima.

Stariji radnici sjećaju se vremena kada komunikacijom nisu dominirali e-mail, instant poruke, slanje poruka ili društveni mediji. Kao rezultat toga, oni imaju napredne komunikacijske i ljudske vještine. Komunikacija licem u lice ključna je vještina u poslovnom svijetu. Kako se mlađi radnici upravo bore s takvom vrstom komunikacije, stariji bi im mogli biti vrijedni mentori.

Osim toga, stariji radnici su dobro umreženi. Imali su cijeli raniji radni vijek za upoznavanje ljudi i usputno povezivanje. Prema studiji koju je proveo Centar za starenje i rad na Koledžu u Bostonu, 46,3 posto ispitanih poslodavaca reklo je da njihovi stariji zaposlenici imaju jače profesionalne mreže i mreže klijenata u usporedbi s 30 posto onih koji su rekli isto za svoje mlađe radnike.

Lojalni su, ne ganjaju karijeru

Stariji radnici su lojalni, njihove karijere su razvijene i nemaju potrebe za čestim mijenjanjem poslodavaca u trci za profesionalnim napretkom.

Istraživanja pokazuju da im novac nije primarni motivator, iako nije ni nevažan. Prema istraživanju društvenih i demografskih trendova Centra za istraživanje Pew, 54 posto radnika starijih od 65 godina još uvijek je zaposleno jer to žele – a ne zato što im treba novac. To znači da su motivirani željom ili strašću te je manja vjerojatnost da će biti u potrazi za poslom. Istraživanje je također pokazalo da 54 posto radnika u dobi od 65 godina i starijih kaže da su “potpuno zadovoljni” svojim poslom, u usporedbi sa samo 29 posto radnika u dobi od 16 do 64 godine.

Uz to, statistike demantiraju zablude poput onih da stariji radnici koriste više beneficija. Međutim, iako mogu imati veće troškove zdravstvene skrbi, većina pripadnika ovih starijih generacija daleko je prešla dob za porodiljni dopust.

Za rad u mirovini više se odlučuju muškarci

Prema podacima objavljenim u kolovozu, na rad u mirovini odlučilo se gotovo dvostruko više muškaraca – 15.433 u odnosu prema 8.207 žena, iako one prosječno imaju niže mirovine. Najviše korisnika mirovina koji rade i primaju mirovinu ima 66 godina, a najviše ih je u Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Višnja Fortuna, kaže kako ondje postoje bolje mogućnosti za zapošljavanje nego na ruralnim područjima.