Još od američkih izbora na kojima je Donald Trump postao predsjednik Sjeidnjenih Država, starije osobe se označava kao superdjelitelje lažnih informacija. Naime, statistike objavljene nakon izbora 2016. godine pokazale su da Amerikanci stariji od 50 godina više od prosjeka dijelili dezinformacije na društvenim mrežama.
Ni u Hrvatskoj situacija, čini se, nije puno bolja, a uvid iz prvog reda imamo na stanici Facebooka našeg portala na kojoj često komuniciramo s našim pratiteljima. Pri tome treba razlikovati pratitelje od stvarnih čitatelja. Naime, zamjetan dio pratitelja medija na društvenim mrežama čine osobe koje komentiraju sadržaje isključivo na temelju naslova ili slike, a često im je motiv i sukob sa samim medijima kroz nuđenje “alternativne istine” u komentarima.
Tako smo uz cijeli niz lažnih informacija o pandemiji COVID-19, u komentarima naših čitatelja pronašli citate i linkove medija koji su u javnosti prepoznati kao promicatelji i “releji” lažnih informacija s, primjerice, američkih portala istovjetnih motiva. Između ostalog pratitelji su nam nudili “vijesti” s naslovima kao što su “Žig Zvijeri i za djecu – Bill Gates želi djeci implantirati pečat sa nevidljivom tintom”, ali i video “dokaze” o Zemlji kao ravnoj ploči.
Ponavljanje je majka usvojene laži
No, neki stvarni znanstvenici otišli su korak dalje od puke statistike kako bi utvrdili razloge za takvo ponašanje. Tako su američki psiholozi Nadia Brashier i Daniel L. Schacter u znanstvenom radu “Starenje u eri lažnih vijesti” utvrdili da je pad kognitivnih sposobnosti tek dio problema pri čemu se lažne informacije usvajaju na način kako usvajamo školsko gradivo. Što ih više puta pročitamo, najčešće u formi sugestivnih i lažnih naslova na fake news portalima, to smo ih skloniji memorirati i povjerovati da se radi o istini.
Nažalost, činjenice često ne mijenjaju stavove
Psiholozi uz ove navode ističu da naknadna provjera činjeničnosti ne znači da će se i uvjerenja mijenjati u skladu s novim činjenicma. Jer, riječ je o osobama koje imaju akumulirano cjeloživotno znanje, bilo ono zastarjelo ili ne, koje se često protive novim ili revidiranim činjenicama koje pod upitnik stavljaju njihovo cijelo poimanje svijeta.
Stariji više vjeruju drugim ljudima
Ostali čimbenici koje treba uzeti u obzir su kontakti na društvenim mrežama starijih osoba, kao i razlozi zašto starije osobe koriste društvene mreže. Kako starimo, smanjuje nam se krug prijatelja i kontakata, no raste povjerenje u druge ljude, navode ovi znanstvenici pa i to treba uzeti kao razlog zašto stariji ljudi više vjeruju nevjerodostojnim medijima i profilima na društvenim mrežama čija je svrha širenje dezinformacija.
Mijenjaju informaciju da bi dokazali svoj stav
Znanstvenici također sugeriraju da starije osobe, kada komuniciraju online, mogu odbaciti upitne činjenične elemente o, primjerice, predsjedničkom kandidatu, kako bi prenijeli moralnu poruku svojim pratiteljima na društvenim mrežama. Starije osobe mogu dobro obavljati zadatke analitičkog razmišljanja, ali to ih, zajedno s njihovim vlastitim motivima, možda neće zaštititi od obmanjujućeg sadržaja na društvenim mrežama, napominju Brashier i Schacter.
I mladi teško uočavaju manipulacije
Kao treći razlog, navode jaz u digitalnoj pismenosti. Starije osobe još uvijek su “gušteri” na internetu. Još se uče snaći na društvenim mrežama. Lažne ili sponzorirane novosti i manipulirane slike može biti teško uočiti svim dobnim skupinama. Pri tome navode podatak da samo 9 posto čitatelja uočava sponzorirane vijesti pri čemu fotografije mogu motivirati korisnike društvenih mreža na nekritičko dijeljenje članaka.
Uz sve navedeno, valja znati da starije osobe nemaju namjeru dijeliti lažne informacije. To su dokazala ranija istraživanja prema kojima mlađi korisnici društvenih mreža radije dijele namjerno lažne sadržaje.
Zaključno, ako je možda primamljivo okriviti pad kognitivnih sposobnosti starijih osoba kao glavnog krivca za dijeljenje lažnih vijesti, stvarnost je puno nijansiranija i složenija. Dijeljenje lažnih vijesti vjerojatno će se intenzivirati u budućnosti s još sofisticiranijom tehnologijom, posebice u uvjetima starenja stanovništva. Na znanstvenicima, arhitektima društvenih mreža i novinarskoj struci je da pronađu odgovor kako to zaustaviti.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
