Mozaik

Kultura na internetu: Srednje generacije su zaboravile Netiketu, a stariji i mladi za nju nisu ni čuli

Neka vaš komentar donese kvalitetu raspravi. Svaka objava može biti početak razgovora. A razgovor je uvijek bolji od niza besmislenih i uvredljivih komentara.

Objavljeno

|

Iz godine u godinu svjedočimo strmoglavom padu kvalitete komuniciranja na društvenim mrežama i internetu općenito. Neukost, agresivnost i zlonamjernost zagađuju velik dio objava na Facebooku, društvenoj mreži koju koristimo kako bismo svoj sadržaj plasirali širem krugu čitatelja i dobili povratnu informaciju od njih. Štoviše, većina komentara zapravo ni nema veze s objavom ili novinarskim prilogom koji je tema objave.

Ono što smo krajem devedesetih zvali Netiketa – kultura internetskog komuniciranja, danas se gotovo više ni ne spominje. Sjećaju je se generacije pedesetogodišnjaka, a njihovi roditelji koji su se internetu priključili tek procvatom “pametne” telefonije i dolaskom jeftinog mobilnog interneta, za Netiketu u njenom izvornim smisli nisu nikada imali priliku čuti.

Koliko danas, kada se bez razmišljanja dijele najveće uvrede u komentarima na Facebooku, Netiketa izgleda naivno? Poprilično, ako znamo da je govorila o stvarno bazičnim stvarima. Primjerice, “nemojte pisati velikim slovima, jer to izgleda kao da vičete”. Izvorna Netiketa je sadržavala i cijeli niz tehničkih uputa kako nešto citirati, objaviti, urediti, a sve kako se ne bi (ovo je zaista naivno!) nepotrebno opterećivali drugi sudionici u raspravi.

Pravila o tome kako drugim subesjednicima ne smijete upućivati psovke, spominjati im roditelje, zlostavljati ih i pozivati na hajku protiv njih zbog ideoloških i političkih razlika – nisu ni postojala u to vrijeme građanskog procvata interneta.

U međuvremenu se promijenio internet, promijenili su se kanali komuniciranja, a čini se da su se promijenili i ljudi. Ponajviše, čini se da je pristojnost u komunikaciji izgubila na vrijednosti. Zato danas na našoj stranici postoji niz univerzalnih kratkih uputa koje doprinose kvalitetnoj raspravi, a korištenje društvenih mreža čine pozitivnijim iskustvom.

  • Komentirajte navode i informacije, a ne osobu koja ih iznosi
  • Argumentirajte svoj stav vjerodostojnim, lako provjerljivim i javnosti dostupnim podacima.
  • Izbjegavajte komunikacijske generalizacije, pogotovo rasprave u mi / vi tonu (mi Hrvati, vi novinari…)
  • Veličanje fašizma i fašističkih režima, zajedno sa njegovim znakovljem, nije dopušteno
  • Argumentirana rasprava se vodi na načelima poštivanja i uvažavanja drugačijeg mišljenja te izbjegavanja napada na osobnoj razini. Sve ostalo je svađanje.

Zašto je važno biti pristojan?

Po svojoj definiciji, pristojna komunikacija izbjegava uvrede, pogrdan jezik i druge oblike verbalnog zlostavljanja koji mogu povrijediti druge. Ona može pomoći u izgradnji jakih, zdravih odnosa s drugima. Može biti vezivno tkivo zdravog društva. Kada komuniciramo na način koji je ljubazan, pažljiv i pun poštovanja, stvaramo okruženje povjerenja i sigurnosti koje potiče povezanost i suradnju.

Osim toga, kada pristojno komuniciramo, vjerojatnije je da ćemo “pobijediti” u raspravi. Drugim riječima, pristojnost u komunikaciji također je važna za učinkovitu komunikaciju. Kada komuniciramo s drugima na način koji je jasan, koncizan i pun poštovanja, veća je vjerojatnost da ćemo biti shvaćeni i postići svoje komunikacijske ciljeve.

Etička razmatranja također su važna u komunikaciji. Pristojna komunikacija poštuje privatnost i povjerljivost drugih, izbjegava obmanu ili manipulaciju i podržava etičke standarde pravednosti i poštenja.

Pristojna komunikacija također predstavlja primjer koji drugi trebaju slijediti. Kada komuniciramo na pristojan način i s poštovanjem, inspiriramo druge da učine isto, stvarajući pozitivnu kulturu komunikacije i interakcije.

Uz sva navedena pravila, kako kvalitetno komunicirati na Facebooku?

Čitajte temeljito. Prije komentiranja, provjerite jeste li pročitali cijeli post ili novinsku objavu koja se u njemu nalazi  i ostale komentare prije vašeg. Vaš komentar nikada ne bi trebao navesti autora objave (ili druge čitatelje) da se zapitaju jeste li doista pročitali ono što komentirate. Također, ako je vaša poanta točna, možda ju je već iznio netko drugi – u tom slučaju možete odgovoriti na komentar te osobe!

Nemojte se predstavljati lažno. Nemojte krasti tuđe identitete.

Neka vaš komentar donese kvalitetu raspravi. Svaka objava može biti početak razgovora. A razgovor je uvijek bolji od niza besmislenih i uvredljivih komentara.

Neka vaš komentar bude komentar, a ne zaseban prilog na deset kartica teksta. Sjetite se, i prva Netiketa je govorila o tome kako ne smijete zamarati sugovornike.

Nemojte objavljivati niti povezivati materijal koji bi se mogao smatrati seksističkim, rasističkim, homofobnim, transfobičnim ili na neki drugi način diskriminirajućim ili uvredljivim.

Ako je svrha vašeg komentara takva da njime svjesno želiti uvrijediti ili poniziti druge komentatore, izvrgnuti ih ruglu, nemojte ga objavljivati.

Budite pristojni. Ako to ne želite nekome reći u lice, nemojte to reći  ni na Facebooku. Kritika je u redu, ali nema potrebe za mržnjom. Ne zaboravite da je bijes primitivna emocija koja se lako izaziva i čini jednu od glavnih prihodovnih strategija ove društvene mreže.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
Exit mobile version