Hobiji su važan dio aktivnog starenja. Ako ih nemate, vrijeme je da ih nađete

Prema definiciji, hobi je aktivnost ili interes koji se provodi radi užitka ili opuštanja. Ili, kako to stoji u Hrvatskoj rječničkoj bazi, hobi je posao kojim se tko bavi iz vlastitoga zadovoljstva, a ne po dužnosti, omiljena razbibriga, zabava, zanimanje.

No, iako hobi sam po sebi ima prizvuk banalnosti i nečega što nije ključno ili od velikog značaja, hobiji su neprocjenjivi. Posebno u starijoj životnoj dobi. Jer osim što donose zadovoljstvo i opuštanje, oni su put do boljeg zdravlja.

Općenito, bavljenje svime u čemu uživamo dobro je za zdravlje mozga jer uključuje mentalnu aktivnost. Neke su studije proučavale specifične aktivnosti – poput sviranja glazbenog instrumenta, rješavanja križaljki ili igranja igrica – i otkrile su da ljudi koji se bave ovim hobijima obično imaju bolje pamćenje i vještine izvršnog funkcioniranja te smanjen rizik od demencije.

Osim toga, hobiji pomažu zdravlju i na druge načine. Istraživanje iz 2010. pokazalo je da su hobiji i vrijeme provedeno u dokolici povezani s pokazateljima boljeg fizičkog zdravlja poput nižeg krvnog tlaka, nižeg indeksa tjelesne mase i niže razine hormona stresa. Drugo istraživanje objavljeno u ožujku 2020. pokazalo je da su hobiji povezani sa smanjenim simptomima depresije i 30 posto nižim izgledima za pojavu depresije. U nastavku donosimo detaljniji pregled dobrobiti hobija.

Redukcija stresa

Kada radimo ono što volimo, manje smo izloženi stresu. Naime, visoka razina stresa može biti opasna za zdravlje. Hobiji koji se manifestiraju kao tjelesna aktivnost (hodanje ili planinarenje) mogu biti poticajni za imunološki sustav i koordinaciju. Tjelesne aktivnosti poput meditacije mogu pomoći u kriznim situacijama na način da kontroliramo stres i upravljamo vlastitim reakcijama, a to se opet reflektira na fizičko zdravlje.

Samopouzdanje

Dovršetak hobističkog projekta potiče osjećaj uspješnosti, a posredno i samopouzdanja. Učenje nečeg novog također može olakšati razgovor s drugima sa sličnim interesima i dovesti do novih prijateljstava.

Kognitivne funkcije

Hobiji igraju važnu ulogu u moždanoj aktivnosti, osobito kod starijih osoba. Jedan od načina da svoj mozak održimo u formi tijekom starenja su kreativni napori. Izazovi koje tako stavljamo pred mozak stvaraju nove sinapse između moždanih stanica i poboljšavaju moždanu aktivnost. Prema Zdravstvenom učilištu Harvard, mentalna stimulacija pruža istu vrstu poticaja za um kao vježbanje za tijelo. Pomaže nam da ostanemo mladi i aktivni te mentalno budniji. Stimulacijom mozga možemo poboljšati kvalitetu i kvantitetu života, posebno za one s Alzheimerovom bolešću i drugim kognitivnim poremećajima.

Otkrivanje skrivenih talenata

Dok smo mlađi, zauzeti poslom i obitelji, teško je istraživati nove hobije. Ako smo se ikada željeli okušati, primjerice, u slikanju ili kiparstvu, mirovina je pravo vrijeme za to. K tome, dok ne pokušamo, nikada nećemo znati svoje limite i sve ono što možemo postići. Treća životna dob stvorena je za istraživanje talenata koji su bili skriveni svih ovih godina.

No što ako osoba nema hobi? U tom slučaju ga treba pronaći, baš kao i vrijeme u kojem će se baviti s hobijem. Prilikom odabira novog hobija važno je uzeti u obzir vlastitu razinu aktivnosti te za što smo fizički i psihički sposobni. Ako smo još uvijek aktivni i tek ulazimo u mirovinu, možda bismo mogli odabrati neku sportsku aktivnost poput trčanja, vožnje bicikla ili planinarenja. Vrtlarstvo je jedan od hobija koji donosi višestruke koristi.

No ni osobe koje imaju problema s kretanjem ne trebaju odustati. Hobi može biti bridž, šah, fotografiranje ili čitanje u sklopu nekog književnog kluba. Enigmatika je jedan od najpopularnijih hobija kada je o starijim osobama riječ, a ne zahtjeva nikakav fizički napor.

Kao i kod svake promjene životnog stila, potrebno je malo planiranja i truda, bilo da smo sami starija osoba u potrazi za hobijem, bilo da brinemo o starijima koji tek trebaju postati hobisti.