Prema službenim podacima, u Hrvatskoj oko 10 posto populacije ima određeni stupanj oštećenja sluha, a na godinu se rodi oko 300 djece s oštećenim sluhom. Ipak 60 posto oštećenja sluha u djetinjstvu može se prevenirati, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, broj osoba s oštećenim sluhom kod kojih je utvrđen invaliditet temeljem tog oštećenja je 15.456 u 2020. godini, u Gradu Zagrebu 2.241. Glavni uzroci gubitka sluha su kronične infekcije uha, rupture bubnjića, traume uha, nakupine cerumena, urastanje tumora, mehanička oštećenja, genetika.
No kada se radi o starijim osobama, gubitak sluha doživljavamo kao normalan dio starenja. Gubitak sluha povezan sa starenjem, koji se naziva staračka nagluhost ili prezbiakuzija, javlja se postupno kako osoba stari. Čini se da se javlja kao nasljedan faktor u obiteljima i može se pojaviti zbog promjena u unutarnjem uhu i slušnom živcu, koji prenosi signale od uha do mozga. Prezbiakuzija može otežati osobi toleriranje glasnih zvukova ili razumijevanje onoga što drugi govore. Gubitak sluha povezan sa starenjem obično se javlja u oba uha, podjednako ih pogađajući. Budući da je gubitak postupan, osobe s prezbikuzom možda neće shvatiti da su izgubile dio sposobnosti sluha.
Uzroci staračke nagluhosti
- nasljeđe (rano starenje pužnice),
- prehrana (pojačan unos masnih kiselina može pospješiti aterosklerozu i tako smanjiti dotok krvi obogaćene kisikom u pužnicu),
- diabetes (uzrokuje promjene na krvnim žilama koje smanjuje dotok krvi i kisika u pužnicu),
- hipertenzija (može uzrokovati promjene na krvnim žilama i tako smanjiti dotok krvi i kisika u pužnicu),
- lijekovi (ototoksični lijekovi mogu ubrzati proces starenja pužnice),
- klima, stres i buka.
Gubitak sluha može utjecati ne samo na to kako čujemo. Mentalni i emocionalni učinci gubitka sluha uključuju promjene u samopoštovanju i načinu na koji komuniciramo s drugima pa ne čudi da su brojne studije povezale gubitak sluha s razvojem psihičkih problema.
Gubitak sluha može nas gurnuti u ljutnja i poricanje
Gubitak sluha može biti drastična promjena u svakodnevnom životu na koju se je teško naviknuti. Stručnjaci upozoravaju da gubitak sluha može izazvati osjećaj nepravde pa čak i ljutnje. Također je uobičajeno da osobe s oštećenjem sluha poriču težinu svog gubitka sluha jer je to promjena koju je teško prihvatiti.
Gubitak sluha je otvoreni put prema depresiji i anksioznosti
Gubitak sluha može učiniti da se osjećamo kao da smo izgubili dio svog identiteta i može uzrokovati osjećaje tuge i depresije. Simptomi depresije mogu uključivati plač, usporene reakcije, promjene težine i poremećene obrasce spavanja. Gubitak sluha također može izazvati tjeskobu. Kada se netko s oštećenjem sluha suoči s razgovorom s nekim drugim, to može stvoriti mnogo stresa i zabrinutosti da će propustiti dijelove razgovora i pustiti da se bore čuti.
Zbog gubitka sluha ljudi se povlače u socijalnu izolaciju
Ljudi koji slabo čuju često se osjećaju izostavljenima pa čak i viškom u društvu dojučerašnjih bliskih prijatelja. Uobičajeno je izbjegavati situacije u kojima je teško čuti kako bi se izbjegli osjećaje stresa, tjeskobe i neugode zbog gubitka sluha. Izolacija i socijalno povlačenje također mogu dovesti do osjećaja depresije ili ih pogoršati. Frustracija nemogućnosti čuti u ovakvim situacijama može navesti ljude da izbjegavaju izlaske u javnost ili susrete s obitelji i prijateljima, što nažalost može uzrokovati njihovu društvenu izolaciju, upozoravaju psiholozi.
Zbog gubitka sluha stalno smo umorni
Gubitak sluha može učiniti da se osjećamo umorno jer naprezanje da pravilno čujemo zahtijeva više vaše energije. Osobe s oštećenjem sluha često se osjećaju fizički iscrpljeno na kraju dana od napora pokušavajući čuti i razumjeti ono što ljudi govore zbog svog dodatnog rada koji je uključen u slušanje.
Kako sačuvati sluh?
- pripazite da se ne izlažete zvuku glasnijem od 85 db – ako ipak morate biti izloženi buci, svakih 15 minuta napravite “tihu” pauzu;
- koristite zaštitna sredstva za uši – možete ih nabaviti u svakoj ljekarni;
- ako slušate glazbu sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk iznad 60% maksimalne razine;
- nemojte stajati blizu zvučnika ili pojačivača zvuka;
- ako morate povisiti glas da bi vas drugi čuli – znajte da je Vaše okruženje preglasno!
- odmah rješavajte infekcije uha;
- ako primijetite gubitak sluha koji vam stvara poteškoće u svakodnevnom životu ili osjetite bol u uhu – obratite se liječniku.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
