“Depresivni su poremećaji u Hrvatskoj, uz poremećaje uzrokovane alkoholom, shizofreniju i reakcije na teški stres, jedna od vodećih dijagnoza bolničkog pobola zbog mentalnih poremećaja. U 2015. godini je zabilježeno 5.388 hospitalizacija i 157.464 bolničkih dana zbog depresivnih poremećaja, s većim udjelom žena u odnosu na muškarce”, podaci su koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo davno prije pandemije.
Ove je pak godine objavljeno da u Hrvatskoj od depresije boluje 168.656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije. Podaci su iz panel diskusije GLOBSEC 2022 održane u Bratislavi posvećenoj depresiji kao “tihoj pandemiji Europe i Baltika”.
No što je sa starijima?
Konkretne podatke o gerijatrijskoj depresiji za Hrvatsku nismo pronašli u javno dostupnim bazama, no prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), depresija pogađa oko 1-5 posto opće starije populacije, 13,5 posto starijih osoba kojima je potrebna kućna zdravstvena njega i 11,5 posto starijih bolničkih pacijenata.
Osim toga, starije osobe izložene su riziku od pogrešne dijagnoze i nedostatka liječenja jer neki od njihovih simptoma mogu oponašati normalne probleme povezane s godinama. Simptomi se također mogu pogrešno pripisati drugim bolestima, lijekovima ili životnim promjenama.
Kako depresiju razlikujemo od tuge ili melankolije?
Bitna značajka velike depresivne epizode je razdoblje od najmanje dva tjedna kada osoba doživljava ili depresivno raspoloženje (većinu dana, gotovo svaki dan) ili gubitak interesa ili zadovoljstva u gotovo svim aktivnostima. Prema Američkom udruženju za gerijatrijsku psihijatriju, najčešći simptomi depresije kod starijih osoba su stalna tuga, osjećaj usporenosti, pretjerana briga oko financija i zdravstvenih problema, česte suze, osjećaj bezvrijednosti ili bespomoćnosti, promjene težine, nemirno besmisleno hodanje ili vrpoljenje, poteškoće sa spavanjem, poteškoće s koncentracijom, somatske tegobe (neobjašnjiva fizička bol ili gastrointestinalni problemi) i povlačenje iz društvenih aktivnosti.
Što može potaknuti depresiju u starosti?
Medicinski problemi, uključujući kronična medicinska stanja, mogu potaknuti ili pogoršati simptome depresije kod starijih pacijenata. Svako zdravstveno stanje, osobito ono koje je bolno, iscrpljujuće ili opasno po život, može rezultirati simptomima depresije uključujući rak, Parkinsonovu bolest, moždani udar, srčanu bolest, lupus, dijabetes, demenciju, Alzheimerovu bolest, multiplu sklerozu.
I lijekovi mogu potaknuti depresiju
Određeni lijekovi povezani su s depresijom kod starijih osoba. Ovi lijekovi uključuju: kardiovaskularne lijekove, kemoterapeutike, antipsihotike, lijekove protiv anksioznosti i sedative, antikonvulzive, protuupalne/antiinfektivne agense, stimulanse, hormonske lijekove i druge lijekove. Stariji bolesnici koji imaju simptome depresije tijekom uzimanja lijekova trebaju odmah prijaviti simptome liječniku koji ih propisuje.
Jeste li depresivni?
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije objavio je kratki upitnik koji bi starijim osobama trebao pomoći procijeniti jesu li depresivni i trebaju li potražiti pomoć stručnjaka.
- Gerijatrijska skala depresije – skraćeni oblik upitnika
- Odaberite odgovor koji najbolje opisuje kako ste se osjećali proteklog tjedna:
- Jeste li bili zadovoljni svojim životom? DA/ NE
- Jeste li smanjili broj svojih aktivnosti i zanimanja? DA/ NE
- Jeste li osjećali kako je Vaš život neispunjen? DA/ NE
- Jeste li se često dosađivali? DA/ NE
- Jeste li bili dobro raspoloženi većinu vremena? DA/ NE
- Jeste li se bojali da će Vam se nešto loše dogoditi? DA/ NE
- Jeste li bili sretni većinu vremena? DA/ NE
- Jeste li se često osjećali bespomoćno? DA/ NE
- Jeste li radije ostajali kući nego izlazili vani i bavili se novim aktivnostima? DA/ NE
- Smatrate li da imate više problema s pamćenjem nego većina drugih ljudi? DA/ NE
- Smatrate li da je vam je život sada prekrasan? DA/ NE
- Jeste li se osjećali bezvrijedno? DA/ NE
- Jeste li se osjećali puni energije? DA/ NE
- Jeste li osjećali da ste u bezizlaznoj situaciji? DA/ NE
- Smatrate li da je drugima bolje nego Vama? DA/ NE
Odgovor NE u pitanjima 1, 5, 7, 11, 13 nosi 1 bod. Odgovor DA u pitanjima 2, 3, 4, 6, 8, 9, 10, 12, 14, 15 nosi 1 bod.
BODOVI: 0-5 – nema znakova depresije; 6-9 – postojanje manjih znakova koji upućuju na depresiju; 10 i više – postojanje većih znakova depresije. Ako je zbroj bodova 6 i više potražite savjet obiteljskog liječnika.
Što savjetuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo?
- Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:
- Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
- Potražite profesionalnu pomoć.
- Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
- Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
- Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
- Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
- Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
- Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
