U trenutku kada je kraljica umrla, prijestolje je odmah i bez ceremonije prešlo na nasljednika, Charlesa, bivšeg princa od Walesa. Ali postoji niz praktičnih i tradicionalnih koraka kroz koje mora proći da bi bio okrunjen za kralja, javlja BBC.
Kako će se zvati?
Bit će poznat kao kralj Charles III. To je bila prva odluka vladavine novoga kralja. Mogao je izabrati bilo koje od svoja četiri imena – Charles Philip Arthur George.
Nije on jedini koji će se suočiti s promjenom naslova. Iako je prijestolonasljednik, princ William neće automatski postati princ od Walesa. Međutim, odmah nasljeđuje očevu drugu titulu, vojvode od Cornwalla. Njegova supruga Catherine bit će poznata kao vojvotkinja od Cornwalla.
Novu titulu dobila je i Charlesova supruga Camilla. Sada je Kraljica supruga, Queen Consort. Consort je izraz koji se koristi za suprugu monarha.
Svečane ceremonije
U prvih 24 sata nakon majčine smrti Charles će biti službeno proglašen kraljem. To se događa u palači St. James u Londonu ispred ceremonijalnog tijela poznatog kao Vijeće za pristupanje. Sastoji se od članova Vijeća savjetnika (skupine starijih zastupnika, bivših i sadašnjih, i kolega), kao i nekih viših državnih službenika, visokih povjerenika Commonwealtha i gradonačelnika Londona. Više od 700 ljudi ima teoretsko pravo prisustvovati, ali s obzirom na kratak rok, stvarni broj će vjerojatno biti mnogo manji. Na zadnjem Vijeću 1952. bilo je oko 200 nazočnih.
Kralj tradicionalno ne prisustvuje
Na sastanku će lord predsjednik Vijeća savjetnika (trenutačno zastupnica Penny Mordaunt) objaviti smrt kraljice Elizabete, a proglas će biti pročitan naglas. Tekst proklamacije može se promijeniti, ali tradicionalno je to bio niz molitava i obećanja, pohvala prethodnom monarhu i obećanje podrške novom.
Proglas zatim potpisuju brojne ugledne osobe uključujući premijera, nadbiskupa od Canterburyja i lorda kancelara. Kao i kod svih sličnih ceremonija, pozornost će se posvetiti onome što bi moglo biti izmijenjeno, dodano ili ažurirano, kao znak novog doba.
Prva kraljeva izjava
Vijeće za pristupanje sastaje se ponovno – obično dan kasnije – i ovaj put će nazočiti kralj, zajedno sa Vijećem savjetnika. Nema “prisege” na početku vladavine britanskog monarha u stilu nekih drugih šefova država, poput predsjednika SAD-a. Ali postoji izjava koju izgovara novi kralj i, u skladu s tradicijom koja datira iz ranog 18. stoljeća, on će se zakleti da će sačuvati Crkvu Škotske.
Nakon fanfara, biti će objavljeno javno proglašenje Charlesa novim kraljem. Proglas će se odaslati s balkona iznad Friary Courta u palači St. James. Vitez zadužen za objavu uzviknut će: “Bože, čuvaj kralja”, a prvi put nakon 1952. od kada se svira – državna himna glasit će “Bože, čuvaj kralja”.
Plotuni će se ispaljivati u Hyde Parku, londonskom Toweru i s mornaričkih brodova, a proglas kojim se Charles proglašava kraljem čitat će se u Edinburghu, Cardiffu i Belfastu.
Krunidba
Simbolički vrhunac proglašenja novog kralja biti će krunidba Charlesa III. Zbog potrebnih priprema, krunidba se vjerojatno neće dogoditi vrlo brzo nakon Charlesovog pristupanja. Primjerice, kraljica Elizabeta naslijedila je prijestolje u veljači 1952., ali je okrunjena tek u lipnju 1953.
Posljednjih 900 godina krunidba se održava u Westminsterskoj opatiji – William Osvajač bio je prvi monarh koji je ondje okrunjen, a Charles će biti 40. Riječ je o anglikanskoj vjerskoj službi koju obavlja nadbiskup Canterburyja. Na vrhuncu ceremonije staviti će krunu svetog Edvarda na Charlesovu glavu . Riječ je o kruni od punog zlata koja datira iz 1661. godine. Monarh ju nosi samo u trenutku same krunidbe (i to ne samo zato što teži velikih 2,23 kg).
Za razliku od kraljevskih vjenčanja, krunidba je državna svečanost, financira ju vlada i, u konačnici, vlada odlučuje o popisu gostiju.
