Male mirovine i duge liste čekanja na domove za starije, hrvatska su stvarnost. Svoja iskustva neki od korisnika iz najvećeg zagrebačkog doma na Trešnjevci podijelili su za HRT.
“Tu smo godinu i pol dana, a koliko smo čekali? Petnaest godina. Dali smo molbu u dom i onda smo se svake godine javljali da smo tu, da smo živi, ali da ne bi išli u dom, dok nije došlo do situacije da smo trebali ići u dom”, poručio je bračni par Trnka, Božica i Slavko. “U domu sam tri i pol godine, ali sam čekala jedanaest godina na mjesto”, dodala je Štefica Lovrečić.
Na mjesto u domu u prosjeku se čeka i do petnaest godina, mnogi ga i ne uspiju dočekati. Petnaest tisuća osoba trenutačno je na listi čekanja za dom u Zagrebu. Hrvatska ima premalo smještajnih kapaciteta. Primjerice, prema europskome prosjeku pet posto starijih od 65 godina ima osigurano mjesto u domu – u Hrvatskoj je to tek dva posto.
U Zagrebu je trenutačno jedanaest gradskih domova, 26 obiteljskih i 25 privatnih i svi su puni. “Svi koji žele, imaju namjeru otići u dom, sa 65 godina predaju molbe u sve domove tako da ta lista nije prava slika stanja, a kada se dođe do situacije, recimo da netko ima zaista veliku potrebu, a ima par godina već molbu onda se nađe rješenje za smještaj”, rekla je predsjednica Matice umirovljenika grada Zagreba Đurđa Novaković.
“Ukupan kapacitet svih domova je 6.381 korisnik na području grada Zagreba od čega je 63 posto smješteno u našim gradskim domovima ili točnije 4.021 korisnik smješten je u gradske domove”, rekla je pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba dr. sc. Romana Galić.
U zagrebačkim se domovima cijena smještaja kreće od 1.750 do sedam i pol tisuća kuna mjesečno. Očekuje se da će porasti i do dvadeset posto. “Za sada je sve u redu, ali ako poskupi puno bit će malo teže, penzija mi ne pokriva dom, meni pomažu djeca”, istaknula je Milka Grajner, 82 godine.
“Vjerujem da će Vlada kao svaka druga normalna Vlada zaštititi taj socijalni dio”, rekao je Mladen Belicza, 80 godina. Čini se da je vjera jedina postojana u ovoj cjelokupnoj ekonomskoj situaciji. Posljednji put cijene domova u Zagrebu rasle su 2018., a što će biti u ovoj godini – trebali bismo uskoro doznati.
Liste čekanja i cijene domova
Pavo Ćorluka iz Hrvatske udruga poslodavaca rekao je da liste čekanja u domovima za umirovljenike ne smatra ozbiljnima. Zanima ga koliko je u domovima smješteno korisnika koji trebaju četvrti stupanj usluge, a to su nepokretni ljudi kojima je potrebna cjelodnevna briga. Navodi da bi to zapravo bila realna lista čekanja.
Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za kategorizaciju sustava tako da se ljudima koji su zaista u potrebi omogući što brži smještaj, objašnjava Ćorluka. Cijenu od 1.750 kn za smještaj u domu ne vidi realnom, dok bi 7.000 kn bila približno prava. Tvrdi da financiranje javnih domova nije dobro riješeno.
“Financiraju ih svi porezni obveznici, a s druge strane daje se jeftini smještaj ljudima koji ih mogu sami platiti”, kazao je Ćorluka. Istaknuo je da se problem nedostatka radne snage još uvijek nije ozbiljno shvatilo. “Prvenstveno mislim na medicinski kadar koji je vrlo deficitaran u ‘socijali’. Ona je zadnja djelatnost u kojoj ljudi žele raditi u svojoj državi”, rekao je i dodao da se moramo okrenuti uvozu radne snage.
