Najavljena je još jedna akcija koja bi trebala okrupniti i ujediniti rasipane umirovljeničke stranke i glasove. Iz Stranke umirovljenika tako stižu signali da će “kvasac” te nove političke platforme činiti Stranka umirovljenika (SU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU), sve redom neparlamentarne stranke nepoznate široj umirovljeničkoj populaciji.
Naime, u Hrvatskom saboru sjedi tek jedan umirovljenički predstavnik, Silvano Hrelja, dugogodišnji predstavnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), stranke koja je zbog svoje dugovječnosti i priklanjanju vladajućim politikama jedina odskočila po prepoznatljivosti u javnosti.
No Hrelja i HSU, čini se, gube kontakt pa je saborski zastupnik koji je, čini se, bez suglasnosti stranačke centrale dao potporu garnituri Andreja Plenkovića, najavio kako će nakon odrađivanja aktualnog mandata jednostavno otići u mirovinu. U prvoj objavi odlaska s političke scene, Hrelja je Jutarnjem listu ispričao kako misli da Hrvatska stranka umirovljenika ne može samostalnim izlaskom na izbore dobiti niti jednog saborskog zastupnika jer je snažna konkurencija od čak 17 umirovljeničkih stranaka.
Juriš na Sabor – bez ideologije
Loše kotiranje umirovljeničkih stranaka u uvodnom predstavljanju novog saveza naglasio je medijski koordinator platforme Milivoj Špika (BUZ). “Svjedoci smo da su umirovljenici i starije osobe kao najranjivija skupina najviše pogođeni konstantnim padom životnog standarda, posebno kada se gleda kupovna moć kroz realne mirovine koje usprkos obećanjima svake godine sve više zaostaju za prosječnim plaćama. Nezavidan položaj umirovljenika i starijih osoba je velikim dijelom posljedica i nedovoljnog broja umirovljeničkih predstavnika u Hrvatskom saboru što znači da se dosadašnji i dugogodišnji predstavnici umirovljenika ni nakon dva desetljeća parlamentarnog statusa nisu dokazali kao predstavnici koji uživaju povjerenja umirovljeničkog biračkog tijela. Upravo navedena činjenica jasno ukazuje je da na razmrvljenoj umirovljeničkoj političkoj sceni nužno provesti okupljanje i djelovanje kroz jednu jedinstvenu i dovoljno jaku umirovljeničku opciju”, kaže Špika.
I zato su, nakon niza održanih sastanaka na razini radnih skupina i političkog vodstva Stranke umirovljenika (SU), Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) i Demokratske stranke umirovljenika (DSU), uspješno usuglasili tekst Sporazuma za političku suradnju triju umirovljeničkih stranaka pod jedinstvenom nazivom “Umirovljenici zajedno” kao i sadržaj Sporazuma o programskoj suradnji pod nazivom “Zajedno smo jači” (ZSJ).
Stranački šefovi pak tvrde da će zastupati isključivo interese umirovljenika. Prevedeno, u svom djelovanju neće baviti ideološkim i svjetonazorskim temama već isključivo konkretnim prijedlozima i rješenjima za goruće probleme, u prvom redu umirovljenika i starijih osoba.
Gdje će im samo biti kraj?
No nadaju se da tu okrupnjavanju neće biti kraj. “Tri umirovljeničke stranke koje zajedno pokreću ovaj proces okupljanja su jedinstvenog stava da udruživanje nema alternativu izražavajući potpunu spremnost da u interesu umirovljenika sve prijašnje međusobne nesporazume ostave iza sebe okrećući se isključivo izgrađivanju i razvoju svega onoga što umirovljeničke stranke spaja, a to je naravno u provom redu isključivo rad u interesu umirovljenika i starijih osoba što je zapravo svim umirovljeničkim strankama i glavna odrednica u njihovim stranačkim programima”, zaključuje Špika ne navodeći u koje stranačke središnjice je poslana pozivnica za pridruživanje.
I Hrelja je pokušao ujediniti umirovljenike…
No to je samo jedan od brojnih pokušaja ujedinjavanja umirovljeničke političke scene. U studenom 2019. godine Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ), Umirovljenici Slavonije i Baranje (USB) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU) potpisale su sporazum o suradnji.
“Ovo što vidite je jezgro buduće treće političke opcije u Hrvatskoj, u to sam sasvim siguran, jer će se do parlamentarnih izbora pridružiti još nekoliko stranaka s kojima smo u kontaktu”, kazao je i tada predsjednik BUZ-a Milivoj Špika, uvjeren da će do ljeta 2020. biti treći po rejtingu.
Ne treba zaboraviti da je nekoliko mjeseci ranije Hrelja vodstvima petnaestak stranaka predložio da se jednostavno utope u njegovoj stranci. “U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase, jer previše stranaka zbunjuje glasače i rasipa glasove. Želja je da svi zajedno djelujemo pod zastavom HSU-a”, rekao je tada Hrelja.
A samo pola godine kasnije postalo je jasno da od velikog ujedinjenja, pod Hreljinom zastavom ili uz nju, neće biti ništa. Hrelja je, naime, sklopio koalicijski sporazum s SDP-om koji mu je obećao 11 mjesta na 10 izbornih lista od 3. do 12. mjesta za predstojeće parlamentarne izbore. Tada je i poručio da je spreman preuzeti fotelju ministra mirovinskog sustava.
…pa im je okrenuo leđa
Uskoro su se oglasile stranke iz zaboravljenog sporazuma. “No Silvano Hrelja, možda nedovoljno pametan, ili nedovoljno korektan ili možda samo sebičan i beskrupulozan, ili što god bilo je očito pomislio da sve to nakon briljantnog početka može uraditi sam. Odlučio je bez ikakvog objašnjenja ‘dignuti sidro’, i sa ponuđenim jednim mandatom ‘u džepu’ preko noći zaboravio na 1,2 milijuna umirovljenika koji su i te kako mogli profitirati našim udruživanjem, no kako to često biva, osobni interes je po tko zna koji puta opet odnio pobjedu. Ništa novo kada je u pitanju Silvano Hrelja”, kazao je tada Špika iz Stranke umirovljenika.
Silvano Hrelja
“Niti će Silvano Hrelja postati ministar niti će umirovljenici kroz navedenu funkciju do daljnjega imati priliku za participiranje u izvršnoj vlasti, a ono što treba biti svima jasno je da za to snosi odgovornost smo jedna osoba, Silvano Hrelja. To što sada priča je očito samo loš plagijat i služi samo kako bi se navuklo birače da mu daju svoj glas, no jasno je da umirovljenici odnosno birači već odavno nisu ni glupi, ni slijepi, ni gluhi. Osoba koja vodi jednu parlamentarnu stranku već 13 godina u nizu, a 17 je neprekidno zastupnik, ne uspije podići stranku iznad 1 posto rejtinga, je najbolji pokazatelj koliko birači cijene njegov doprinos”, predvidio je tada budući razvoj događaja Špika.
Vrata mu je otvorio SDP da bi prešao za HDZ-ov stol
Hrelja je dakako još jednom ušao u Sabor pa je uskoro izdao i SDP koji mu je ulaznicu dao. Naime u travnju prošle godine demantirao je da će se prikloniti HDZ-u da bi već u lipnju potpisao sporazum s vladajućom strankom i podržao rebalans proračuna. “Hrelja se već šest mandata brine o ugroženim skupinama. To je i ova vlada definirala u svom programu, brigu za ugrožene skupine. Projektna suradnja će trajati do kraja mandata. Načelno smo definirali ono što želimo provesti. Siguran sam da će biti uspješna suradnja, koja će dovesti do boljeg položaja umirovljenika, osoba s invaliditetom i onima koji su u riziku od siromaštva”, pohvalio ga je tada ministar mirovinskog sustava Josip Aladrović (HDZ).
“Ja mogu do besvijesti pisati zakone i dobivati odbijenice. Ja sam okrenuo stranicu, novi način rješavanja problema. Koji god epitet zbog toga dobijem, ja ću ga s ponosom nositi jer će naši ljudi dobiti nešto više novca i nešto dostojanstvenije živjeti u starosti. Ja sam ubrzivač procesa. Mi smo na istom putu, ali ja ubrzavam proces”, objasnio je prelazak u suprotni tabor Hrelja.
Od optužbi da je “žetončić” u javnosti ga je branio premijer Andrej Plenković (HDZ), glavom i bradom. “To što se on predomislio nije specifičnost Hrvatske, to se događa u drugim zemljama”, zaključio je Plenković.
I pri tome treba znati da ovo nije prvi puta da je Hrelja promijeni kaput kao kad je, prisjetimo se, okrenuo leđa Jadranki Kosor 2009. godine. Bivša premijerka, poznato je, ne prašta izdaje pa je izborni potop SDP-a, uvjerena da je Bernardić sklopio štetne saveze, komentirala s riječima: “To je čovjek koji je bio u mnogim koalicijama. Bio je i u koaliciji s HDZ-om kad sam preuzela Vladu. Kad se činilo da je bolje da se pred izbore prikloni nekom drugom, napustio je Vladu, kao i Darinko Kosor. Tada zamalo nije pala vlada, a da se to dogodilo, ne bismo završili pregovore s Europskom unijom.”
Koga će umirovljenici dalje kriviti za sve?
A saborski zastupnik koji je vješto sklapao saveze i skakao iz saborskog mandata u saborski poručuje javnosti da se na budućim izborima neće kandidirati, već će otići, ne u saborsku, već u svoju zasluženu radničku mirovinu. No kako ju je zaradio najvećim dijelom u Saboru, ona će biti tek parsto kuna manja od takozvane povlaštene saborske.
Otiđe li Hrelja zaista s političke scene, naši čitatelji će izgubiti političara kojeg su voljeli mrziti. A umirovljeničkim strankama ostaje pokušati još jednom iznjedriti zajedničku suradnju i koherentnu politiku, bez remetilačkog faktora. No čak i ako uspiju, nije jasno tko bi u ovom trenutku mogao biti njen nositelj. Postane li uloženi napor još jedna hrpa jalovine, Hrelju više neće moći.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
