Lomovi kuka i bedrene kosti vodeći su uzroci smrti starijih u Hrvatskoj. Kako ih spriječiti?

Jedan od najvećih strahova starijih osoba su padovi. Pogotovo kada je riječ o osobama koje žive same. Padovi su ujedno i među najčešćim načinima na koje starije osobe stradaju, a statistike kažu da često završavaju i s fatalnim ishodima.

“Pad je definiran kao događaj kada se osoba iznenada nađe na podu ili nižoj razini. U najvećem broju slučajeva padovi ne uzrokuju teške tjelesne ozljede. Međutim, u jednog dijela osoba uslijed pada nastaju teške ozljede koje zahtijevaju bolničko liječenje, a kao posljedica pada može nastupiti i invalidnost ili smrtni ishod”, potvrđuje početni navod i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine pad doživi jedna trećina osoba starijih od 65 godina, a učestalost padova se povećava s dobi. Kada je riječ o općoj populaciji, padovi su drugi vodeći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda u svijetu iza prometnih nesreća. Procjenjuje se da u svijetu godišnje 684.000 osoba smrtno strada zbog pada, od toga 80 posto u slabo i srednje gospodarski razvijenim državama. U svim regijama svijeta (podjela prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji) najviše stope smrtnosti su u starijoj dobi (65 i više godina). Osobe muškog spola u slabo i srednje gospodarski razvijenim državama Europe imaju više stope smrtnosti zbog padova u odnosu na žene.

I u Hrvatskoj su statistike zabrinjavajuće

Što se Hrvatske tiče, padovi su vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda u starijih osoba. Najčešći uzroci bolničkog zbrinjavanja starijih osoba uslijed pada su prijelom kuka, traumatska ozljeda mozga te ozljede ruku. Prema zdravstveno-statističkom biltenu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Ozljede u Republici Hrvatskoj”“ iz prošle godine, kada je o hospitalizacijama riječ, 2019. godine stacionarno su liječena ukupno 8.243 prijeloma bedrene kosti, što je čak 17,4 posto ukupnih hospitalizacija zbog ozljeda. Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prijeloma bedrene kosti, njih 7.363 (89,3 posto) zabilježeno je u osoba starih 60 i više godina. Isto izvješće kaže da kad je riječ o smrtnim ishodima padova, najviše su zastupljene ozljede kuka i bedra.

Rizika za pad u trećoj životnoj dobi je puno, a često puta su i višestruki. Od dobi, spola, poremećaja ravnoteže, preko oslabljenog vida i sluha i bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sustava, do kroničnih bolesti koje povećavaju navedeni rizik. HZJZ navodi da povećanom riziku od padova pridonosi nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova. Veliku ulogu u pojavnosti padova imaju okolišni čimbenici poput neravnih, strmih i skliskih površina.

Američki zdravstveni stručnjaci iz Centra John Hopkins pak upozoravaju da jedna od četiri odrasle osobe koja slomi kuk umre unutar godinu dana. Starije odrasle osobe mogu imati po život opasne komplikacije tijekom ili nakon operacije prijeloma kuka ili bedrene kosti, kao što su krvni ugrušci, infekcije i srčane aritmije. Zato je prevencija pada od neizmjerne važnosti u trećoj životnoj dobi.

Vježbajte

Umjerena tjelovježba može usporiti gubitak koštane mase i održati snagu mišića. Također može poboljšati ravnotežu i koordinaciju. Dobre mogućnosti vježbanja uključuju penjanje uz stepenice, trčanje, planinarenje, plivanje, ples i trening s utezima. Pokazalo se da tai chi i trening ravnoteže s naglaskom na tjelesnu pripremu smanjuju padove i smanjuju rizik od prijeloma kuka. Tai chi je program vježbi, disanja i pokreta temeljen na drevnim kineskim praksama. Ovi tečajevi također mogu povećati samopouzdanje i poboljšati tjelesnu ravnotežu. No prije nego što se upustite u neki režim fiskulture, posavjetujte se sa svojim liječnikom.

Upoznajte svoje zdravlje i lijekove

Svake godine obavezno posjetite okulista. Uz to, obavite i godišnji sistematski pregled koji uključuje procjenu problema sa srcem i krvnim tlakom. Razgovarajte sa svojim liječnikom o nuspojavama svih lijekova koje vam je prepisao, ali bezreceptnih lijekova koje uzimate prema vlastitom nahođenju. Korisno je voditi ažuran popis svih lijekova koje uzimate kako biste ga mogli dati drugim liječnicima s kojima se konzultirate.

Održavajte zdravlje svojih kostiju

Kako starimo, na naše kosti utječu genetika, prehrana, vježbanje i hormonski gubitak. Gene ne možemo promijeniti, ali možemo kontrolirati svoju prehranu i razinu aktivnosti te po potrebi uzimati lijekove za osteoporozu. Postoje stvari koje možete učiniti kako biste održali i čak poboljšali snagu svojih kostiju.

Shvatite svoj individualni rizik od prijeloma. To se temelji na svim čimbenicima rizika za prijelome i gustoći vaših kostiju. Posavjetujte se s liječnikom o tome trebate li obaviti test gustoće kostiju. Uzmite u obzir i individualni rizik od gubitka koštane mase. Genetika igra važnu ulogu u zdravlju kostiju, a neki ljudi imaju genetski određene visoke stope promjena na kostima nakon menopauze ili sa starenjem. Testiranje metabolizma kostiju može pružiti dodatne informacije o riziku od prijeloma pa i ovoj opciji porazgovarajte sa svojim liječnikom.

Odaberite zdrav način života. Održavajte zdravu tjelesnu težinu i jedite hranu bogatu kalcijem i vitaminom D. Ne pušite i ograničite unos alkohola. Započnite program vježbanja i držite ga se. Uz to, možete razmisliti o lijekovima za jačanje kostiju. Osim dodataka kalcija i vitamina D, postoje lijekovi koji usporavaju gubitak koštane mase i povećavaju snagu kostiju. I to je tema koju možete potaknuti u razgovoru sa svojim liječnikom obiteljske medicine.

Ne podcjenjujte osteoporozu!

Procjenjuje se da je globalno oko 200 milijuna ljudi pogođeno osteoporozom, s oko 2,5 milijuna prijeloma kostiju godišnje, od toga 250.000 prijeloma vrata bedrene kosti i 500.000 prijeloma kralježaka. Drugim riječima, kod 18 posto svih žena starijih od 60 godina za očekivati je prijelom kralješka, i kod 15 posto svih žena starijih od 50 godina prijelom vrata bedrene kosti. Lom bedrene kosti je deseti po redu uzrok smrtnosti kod žena u RH, a razlog tome je upravo osteoporoza, pri čemu mnoge žene niti ne znaju da boluju od ove opake bolesti.

Kako osigurati dom i smanjiti rizik od padova

Očistite nered. Najlakši način da spriječite padove je da svoj dom održavate čistim i urednim. Uklonite sav nered, poput hrpe starih novina i časopisa, posebno iz hodnika i stubišta.

Popravite ili uklonite opasnosti od spoticanja. Ponekad razmještaj namještaja doprinijeti padovima. Ponekad su to tepisi bez protuklizne gumene zaštite, stršeće podne daske, visoki pragovi ili parket koji se počeo rastavljati. Pregledajte svaku sobu i hodnik i popravite nepravilnosti.

Ugradite ručke i rukohvate. Ako se teže krećete, rukohvati su ključni za sigurno penjanje i spuštanje stepenicama, korištenje WC školjke te za ulazak i izlazak iz kade bez ozljeđivanja.

Možda zvuči banalno, ali izbjegavajte široku odjeću i preduge suknje. Ma koliko voljeli u slobodno vrijeme biti i ugodnoj i širokoj odjeći, odaberite užu odjeću koja neće zapinjati i pravilno porubljene odjevne komade koji se baš nikada ne bi trebali vući po tlu.

Ne štedite na rasvjeti. Neadekvatno osvjetljenje je još jedna velika opasnost. Postavite jače žarulje gdje je to potrebno, osobito na stubištima i uskim hodnicima. Stavite sigurnosne noćne svjetiljke u spavaćim sobama i kupaonicama za bolje orijentiranje u mraku.

Ne hodajte u čarapama. Čarape su možda udobne, ali predstavljaju opasnost od klizanja. Ako baš ne volite biti u tenisicama ili papučama, možete kupiti neklizajuće čarape.

Osigurajte kade i tuševe, kao i podove u kuhinjama, kupaonicama i naverandama. Te površine mogu postati izuzetno opasne kada su mokre. U Hrvatskoj su široko dostupne neklizajuće prostirke koje stariji ljudi stavljaju u kade, tuš kabine i pred njih kako bi se osigurali od padova prilikom obavljanja higijene. Ne štedite na ovoj stavci koja vam doslovno može spasiti život.

Živite na jednoj etaži. Čak i uz mjere opreza poput zaštitne ograde, stepenice mogu predstavljati značajnu opasnost od pada. Ako je moguće, živite na jednoj razini. U suprotnom, budite posebno oprezni kada koristite stepenice. Dugim boravkom u jednom stanu hodanje stepenicama nam uđe u mišićnu memoriju, no dovoljna je mala nepažnja da nas ta svakodnevna radnja pospremi u bolnicu.

Općenito, krećite se opreznije. Mnogi ljudi padaju kod kuće prebrzim prelaskom iz sjedećeg u stojeći položaj i obrnuto. Spriječiti padove može biti jednostavno, samo si treba uzeti vremena. Sve što trebate učiniti je napraviti pauzu nakon što prijeđete iz ležećeg u sjedeći i iz sjedećeg u stojeći položaj. Također, napravite stanku prije korištenja ograde na stepenicama, bez obzira na to idete li gore ili dolje.

Uključite se u preventivni program vježbanja. Mnogi društveni centri, teretane i zdravstveni sustavi nude programe vježbanja za starije odrasle osobe s ciljem sprječavanja padova. Ovi režimi vježbanja usmjereni su na poboljšanje ravnoteže i jačanje mišića. Fizioterapeut također može preporučiti programe vježbanja i pomoćne uređaje, ako je potrebno, kako biste se zaštitili i duže ostali zdravi.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.