Korona je u Hrvatskoj kosila starije od 60. Što donosi jesen?

Ovih je dana Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici donijelo rješenje o provođenju istrage protiv 42-godišnjeg muškarca zbog osnovane sumnje da je svjesno zarazio svog tasta koronom koji je kasnije preminuo u bolnici. Naime, kako navodi DORH, muškarca istražuju zbog osnovane sumnje na počinjenje teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi iz članka 192. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. istoga članka i članka 180. stavka 2. Kaznenog zakona.

Ukratko, osumnjičeni muškarac u studenom prošle godine nije poštovao propisanu mjeru izolacije, iako je znao da je zaražen koronavirusom. Štoviše, iako je znao da mu je tast teško bolestan, neposredno je kontaktirao s ukućanima pa čak i tastom koji se na taj način razbolio da bi potom 26. studenog 2021. godine preminuo u respiracijskom centru KBC-a Osijek.

Jesmo li otpisali stare i siromašne?

Ovo je samo jedan od brojnih slučajeva koji pokazuju neugodnu istinu o odnosu društva prema starijim građanima. No ne samo prema starijima već i prema siromašnima kojima globalno nije pružena zadovoljavajuća skrb. Svjetska zdravstvena organizacija tako navodi da je globalni višak smrtnosti zabilježen tijekom pandemije uglavnom otpadao na srednje bogate i siromašne zemlje – čak 85 posto. Prevedeno, radi se o čak 12,7 milijuna smrti, što govori da u tim zemljama žrtve koronavirusa uglavnom nisu kao takve ni evidentirane.

Među tim umrlima čak je 83 posto starijih ljudi za koje su neki znanstvenici odbačeni od znanstvene zajednice govorili da “moraju od nečega umrijeti”. Situacija se nije bitno razlikovala ni u našoj zemlji koja je također zabilježila višak smrti. Stariji građani u Hrvatskoj imali su se pravo uvrijediti jer su od velikog dijela društva doživjeli da ih se promatra kao višak, teret ili nešto što se može jednostavno odbaciti.

Usprkos mantrama koronaskeptika, činjenica je da ti ljudi ne bi “ionako umrli zato što su stari i bolesni”. Jer višak smrti zapravo mjeri broj smrti iznad očekivanog broja smrti u nepandemijsko vrijeme. Mnogi od tih ljudi bi, da nisu zaraženi koronavirusom, poživjeli još pet, deset, možda i dvadeset godina, kroničnim bolestima unatoč. Jer zadatak medicine jest omogućiti nam da živimo, čak i kad smo bolesni.

Jedno istraživanje objavljeno u znanstvenoj publikaciji British Journal of Medicine pokazuje da je pandemija 2020. godine u 31 državi odnijela dodatnih 28 milijuna godina života i to većinom među starijom populaciju. Ove brojke samo potvrđuju ono što se znalo od samog izbijanja pandemije – stariji su posebno skloni komplikacijama i umiranju od posljedica infekcije koronavirusom.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Iako je u ovom trenutku broj službenih koronažrtvi premašio 16 tisuća, razmjere pomora umirovljenika od koronavirusa u Hrvatskoj možda najbolje opisuje brojka mirovina koje su se prestale isplaćivati. Naime, prije epidemije u Hrvatskoj je godišnje umiralo između 48 i 49 tisuća korisnika mirovine. No taj broj je u dvogodišnjem razdoblju podebljan sa oko 18.000 smrti, pokazali su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objavljeni u siječnju 2022. godine.

Što pokazuju službeno registrirane smrti?

Koliko je koronavirus opasan za starije osobe jasno pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za period od početka izbijanja epidemije do 24. srpnja 2022. godine. Naime, do tada je ukupno umrla 16.251 osoba. Umrle je HZJZ stratificirao po dobnim skupinama iz čega je jasno vidljivo da se rizik za smrtni ishod višestruko povećava nakon 50. rođendana. Među umrlima, dobna skupina od 50 do 59 godina čini 0,54 posto. 2,17 posto su žrtve u dobi od 60 do 69 godina. 7,74 posto žrtava bilo je staro od 70 do 79 godina. Dekada od 80 do 89 godina čini 19.85 posto žrtava, a više od 30 posto žrtava bile su osobe starije od 90 godina.

Sudar koronakrize i energetske krize?

Zdravstveni sustavi zemalja europske unije pripremaju se za očekivane jesenske i zimske valove koronavirusa koji će hrvatske umirovljenike zateći izmorene inflacijom i poskupljenjem energenata. Kako stvari stoje, za sada ne mogu računati na financijsku pomoć države u vidu ranije isplaćenog COVID dodatka.

“Teško je očekivati da će EU, zbog energetske krize i inflacije, ovu zimu biti u stanju osigurati značajna sredstva za kompenzacije zbog bolesti COVID-19. Mi ćemo se više orijentirati na promidžbu preporuka koje su dobro poznate s obzirom na to da pandemija traje već dvije godine. Ono što je sigurno je da će se maksimalno pokušati zaštiti starije osobe i one s kroničnim bolestima. U tome bi cijepljenje, kao i pridržavanje temeljnih epidemioloških mjera trebalo imati najveći potencijal”, izjavio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade RH i prvi čovjek Stožera civilne zaštite.

Da Hrvatska trenutno stoji dobro u usporedbi sa Slovenijom, Austrijom i Njemačkom, potvrdio je ministar zdravstva Vili Beroš koji upozorava na nove podvarijante omikrona BA.4 i BA.5 zbog kojih treba biti na oprezu.

Beroš: Stariji, docijepite se!

“Imamo i nove podvarijante za koje još ne znamo kakvo će biti njihovo kliničko ponašanje iako je već sada jasno da vrijedi zaključak kako su manje opasne, ali zaraznije. Kod nas raste broj hospitaliziranih. U samo jednom danu imamo šest osoba više na respiratorima. No kada kompariramo brojeve hospitaliziranih i umrlih s ukupnim brojem novozaraženih na dnevnoj bazi, situacija je povoljnija”, izvijestio je ministar prije tjedan dana na konferenciji za medije.

Beroš smatra da nije dobra činjenica da “nam umire od COVID-a ili s COVID-om prosječno 11 osoba u posljednjih tjedan dana”. Pozvao je starije ljude da prime sada svoju dozu cjepiva protiv COVID-19 unatoč tome, kako je kazao, što se uskoro očekuju nova cjepiva. “Sada postojeća cjepiva brane od novih varijanti u određenoj mjeri – sprječavaju teže oblike bolesti i smrt”, kazao je.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.