Iako je Europska komisija upozoravala na braniteljske mirovine, do danas nije učinjeno ništa

Prava hrvatskih branitelja permanentni su predmet sukoba u hrvatskom društvu, a često puta i sredstvo ideološkog razračunavanja. Klasna podjela ili zaslužena prava na teret ostalih? Može li se podržavanje razlika u mirovinama na temelju sudjelovanja u ratu smatrati novim domoljubljem? Pitanja su to na koja smo odgovore tražili i u našem serijalu Novo vrijeme, a danas donosimo kronologiju koja pokazuje kako je Vlada Andreja Plenkovića odgovorila na ovu, mnogi će reći, društvenu nepravdu koju je registrirao i Bruxelles.

Podsjetimo, ozbiljno upozorenje u vezi braniteljskih naknada došlo je u ožujku sada već daleke 2016. godine. Tada je naime, u izvješću Europske komisije zaključeno da bi braniteljske naknada trebalo uskladiti s drugim socijalnim naknadama za koje se primjenjuje imovinski cenzus. Izostanak cenzusa, EK je označila nepravednim i neprimjerenim.

Prema ovoj sugestiji, Vlada je trebala ujednačiti braniteljska primanja s onima ostalih građana. A to je mogla postići na dva načina: ili je trebalo poći putem smanjenja prava veteranima Domovinskog rata ili je trebala povećati prava svima osim braniteljima kako bi se postigla pravednosti i primjerenost. Podsjećamo, u to je vrijeme vladala garnitura Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića, a savjetovalo im se da nastave putem kojim je pošla Milanovićeva vlada, a čemu se oštro usprotivio dio branitelja koji su ranije pokrenuli najduži antivladin prosvjed u povijesti Hrvatske. Komisija je ujedno izvijestila i o kratkoći radnog staža umirovljenih Hrvata, riječima da Hrvatska ima samo 14 posto “običnih” umirovljenika (ne računajući posebne mirovine poput braniteljskih) koji su radili 40 i više godina.

Mijenjanje zakon – prvi put

No već se iduće godine pokazalo da Vlada Andreja Plenkovića ne namjerava smanjivati braniteljska prava, a za povećanje prava onih koji nisu branitelji – previše prostora nije bilo. U lipnju 2017. je ministar branitelja Tomo Medved predstavio prijedlog nacrta novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Njime se ponovno otvara rok u kojem se može regulirati status branitelja i ratnog vojnog invalida. Ujedno je javnosti uskraćeno praćenje rasta broja hrvatskih branitelja, jer objavljeno je da se s interneta uklanja javno dostupan Registar hrvatskih branitelja objavljen za mandata ministra branitelja Predraga Freda Matića (SDP). Koliko će sve skupa koštati, Medved tada nije rekao, ali je nekoliko puta ponovio da je novac osiguran u proračunu. Hrvatska je u tom trenutku isplaćivala 71.769 braniteljskih mirovina s prosječnim iznosom od 5.144,62 kune i 33.079 mirovina prema općim propisima, a određenih prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata koje su iznosile prosječnih 2.218,14 kuna.

Novinarima zabraniti usporedbe

Zanimljivo, među komentarima u javnoj raspravi, našao se i onaj koji traži da se u novi Zakon ugradi i zabrana uspoređivanja braniteljskih udruga sa Savezom udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (skraćeno SUBNOR). Za naše mlađe čitatelje napominjemo da je to bila krovna društveno-politička organizacija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji koja je okupljala borce Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i druge sudionike Narodnooslobodilačke borbe 1941.-1945., a koji su u bivšoj državi uživali ugled, brojne privilegije i vrlo visoke mirovine.

Naime, predlagatelj je osjetio potrebu zabraniti medijima ovu usporedbu navodeći “kako se povremeno u nekim elektroničkim medijima i tiskovinama populacija hrvatskih branitelja, ratnih invalida i stradalnika iz Domovinskog rata sramoti ili vrijeđa pogrdnim imenima ili ih se dovodi u kontekst bivših totalitarnih režima na ovim prostorima, čime se narušava njihova čast i dostojanstvo”.

Vlada je u kolovozu te 2017. godine prihvatila novi Zakon, simbolično na sjednici u Kninu, pa je uz brojna unaprijeđena prava otvorila mogućnost da branitelji koji još nemaju braniteljski status pokrenu postupak za njegovo dobivanje na temelju liječničke dokumentacije, čiji je rok za prijavu istekao 2006. godine. Progovorilo se i o konkretnoj svoti: sve će to koštati oko 525 milijuna godišnje, dok će proširena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji će biti potrebno 14 milijuna kuna.

2017. godina bila je iznimno dobra godina za branitelje, mogli bismo reći. Jer je u rujnu Vlada Andreja Plenkovića (HDZ) donijela Odluku o prestanku smanjenja mirovina koja se odnosi na Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz 2014. godine.

Ovo smanjenje, koje se odnosilo na mirovine veće od 5.000,00 kuna, primjenjivalo se kao privremena mjera od 1. siječnja 2014. godine. Člankom 6.a navedenog Zakona predviđen je prestanak ovog smanjenja mirovina kada porast društvenog bruto proizvoda u tri izvještajna razdoblja, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, bude najmanje dva posto, a deficit državnog proračuna u istom razdoblju bude manji od tri posto.

Nekima šnicl, nekima ni toć

U kronologiju javne rasprave oko braniteljskih prava upisan je i nastup bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića koji je relativno kratko službovao za Oreškovićeve i Plenkovićeve vlade, a koji danas više ne egzistira na političkoj sceni. Ovaj je bivši branitelj izjavio u siječnju 2018. godine: “S tim treba stati. Mi imamo prava, ali ne smijemo povećavati privilegije jer ćemo samo dobiti suprotan efekt. Nećemo biti uvažavani, mislim da jedan dio branitelj ima prevelika prava. Branitelje se treba  poštivati i uvažavati, ali ja ne mogu jesti šniclu, a da građanin koji za tu šniclu radi – nema ni za toć.”

Europska komisija: Socijalna zaštita starijih je neefikasna

Europska komisija se po ovom pitanju ponovno oglasila u ožujku 2018. godine. U izvješću navodi je socijalna zaštita starijih osoba u Hrvatskoj relativno neefikasna te upozorava na lošu distribuciju socijalnih prava. Onima kojima najviše treba, ne pomaže se, dok se istovremeno privilegiraju ratni veterani, objašnjava se. Nadalje, u Izvješću stoji da je Vlada proširila povlastice branitelja i njihovih obitelji, što je rezultiralo dodatnim dizanjem njihovih ionako visokih primanja. Doslovno citirano, kroz braniteljske mirovine, Vlada je podignula mirovinski strop kojega, dodali bismo si, ne mogu dosegnuti oni bez statusa branitelja. Osim toga, Plenkoviću je zavjereno da ne čini dovoljno u vraćanju branitelja na tržište rada. Istovremeno je na temelju novog zakona, gotovo 4.000 ljudi u samo dva mjeseca zatražilo status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Do lipnja 2018. godine broj zahtjeva porastao je na 8.490. Istini za volju, mnogi od njih nisu ga dobili do današnjeg dana.

U tim zahtjevima mnogi su pokušali iskoristiti priliku kako bi se domogli invalidnine pa se među zahtjevima, objavio je tada portal 24 sata, nalazi jedan od branitelja koji ima treskavicu ruku, operirao je herniju (bruh), ima čak i jedan koji status traži na osnovi ozljede nožnog prsta dok je bio u pričuvi, a mnogo je onih koji traže invalidninu na osnovi dijabetesa i kardiovaskularnih problema.

Novinare je zanimalo hoće li previše braniteljskih zahtjeva probiti proračun sljedeće godine, a ministar branitelja Medved je odgovorio da se toga ne treba bojati. “Neće probiti proračun, sve dosadašnje aktivnosti i podneseni zahtjevi su u okviru projekcija koje smo radili u vrijeme dok smo radili zakon”, rekao je. U listopadu 2018. godine objavljeno je da je broj pristiglih zahtjeva – 9.716.

U siječnju 2019. godine ministar je pozvao branitelje HVO-a, ako ispunjavaju uvjete, da podnesu prijavu za mirovinu u Hrvatskoj. Za njihove mirovine u tekućoj godini osigurano je 240 milijuna kuna više.

Sindikati: Odvojite braniteljske mirovine od radničkih

U travnju iste te godine Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, pozvao je premijera Plenkovića da razdvoji braniteljske i radničke mirovine. Na tragu je to opetovanih zahtjeva Sindikata umirovljenika Hrvatske koji je nekoliko puta poručio da bi novca za radničke mirovine bilo dovoljno, kada bi se iz radničkih doprinosa plaćale samo radničke mirovine. “Njihova je direktna odgovornost što su za pojedine kategorije radnika, odnosno građana u Hrvatskoj, osigurali 5,5 milijardi kuna po povlaštenim pozicijama, neovisno o tome jesu li to branitelji, akademici, bivši saborski zastupnici ili neki drugi zaslužnici. Ne sporimo mi te nagrade, ali neka taj novac osiguraju iz drugog dijela proračuna, a ne iz mirovinskog radničkog fonda”, kazao je tada sindikalist za Novosti.

Da oporba nema hrabrosti pokrenuti širu raspravu o braniteljskim pravima, ustvrdio je nekadašnji SDP-ovac Mirando Mrsić, optužujući tadašnjeg šefa SDP-a Davora Bernardića. “Žalosno je da nakon svega SDP još uvijek nema odgovor kako izjednačiti radničke i braniteljske mirovine ili nema hrabrosti to predložiti kao ni ministar Pavić”, stoji u Mrsićevom priopćenju iz travnja 2019. godine.

Mjesec dana kasnije premijer Plenković je o porastu broja branitelja izjavio: “Mi smo Vlada koja je napravila jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima, koja vodi računa o dignitetu Domovinskog rata i koja je popravila praznine i nepravde koje su u zakonskom okviru postojale ranije.”

“Je li normalno da netko tko je bio branitelj, u zakonu nema mogućnost ostvariti status branitelja, da im je netko ograničio vrijeme za ostvarivanje statusa? Ali to ne znači ostvarivanje mirovine”, kazao je ministar Medved i pojasnio da su branitelji i ranije zatražiti svoj status, no “netko je zakonom propisao da se to više ne može ostvariti”.

Peović: HDZ bi srušio i kineski proračun

Na nerealan broj branitelja ukazala je i Katarina Peović, saborska zastupnica iz Radničke fronte. “Prvo što me zanima je kako je moguće da 25 godina nakon rata broj veterana i dalje raste i kakve beneficije imaju veterani iz 2000-ih. S ovakvim rastom broja veterana, HDZ bi bez problema srušio i proračun Kine”, kazala je ova članica saborskog Odbora za veterane u kolovozu 2020. godine.

Mijenjanje zakona – drugi put

No Vlada je u ožujku 2021. godine odlučila još jednom izmijeniti Zakon o braniteljima. Kako je objasnio resorni ministar Tomo Medved, njime se želi dodatno olakšati stjecanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskoga ratnog vojnog invalida (HRVI). Umjesto Zavoda za vještačenje osoba s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju (ZOSI), vještačenja su povjerena liječnicima koji će birati Ministarstvo branitelja.

Saborski zastupnik Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika (tada još nije podupirao HDZ u Saboru) kazao je kako nema ništa protiv toga da branitelji budu građani prvog reda, ali ima protiv toga da umirovljenici budu građani drugog reda te predlaže istovremenu izmjenu i Zakona o mirovinskom osiguranju. Dok je Damir Bakić iz Kluba zastupnika lijevo-zelenog bloka kazao da se branitelje “dodatno udaljava od društva i realnog života, kao da stvaramo jednu novu kastu za koju vrijede posebna pravila”.

Koliko branitelja Hrvatska ima u ovom trenutku nije poznato, jer Registar branitelja više nije dostupan javnosti. Iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje može se tek iščitati da je u lipnju isplaćeno 70.977 mirovinama prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata pri čemu prosječna neto mirovina u ovoj kategoriji iznosi 6.313 kuna. Mirovine priznatih prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR upola su manje i ima ih 53.837.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.