Hrvatski umirovljenici sve više rade; riječ je mahom o trgovcima, znanstvenicima i inženjerima

Promjene u mirovinskom sustavu omogućile su velikom dijelu umirovljenika da se početkom 2019. godine vrate na tržište rada, a zaposliti se mogu na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. Iako su kritike radničkih sindikata, a i velikog dijela umirovljenika, išle prema tome da će izmjene staviti mlade u nepovoljniji radni položaj – to se nije dogodilo. Usprkos dodatnom impulsu koji je prije godinu dana omogućio i obiteljskim umirovljenicima ista prava.

Hrvatski umirovljenici nisu pohrlili natrag na posao, unatoč sve većoj potražnji za njima, no ni brojka od gotovo 20 tisuća nije zanemariva. Naime, 19.767 ih se otprilike legalno vratilo na tržište rada. Logično, postavlja se pitanje u kojim djelatnostima i industrijama rade zaposleni umirovljenici.

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), 3.562 ih se zaposlilo u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala. Slijede znanstvene, stručne i tehničke djelatnosti u kojima je zaposleno 2.930 umirovljenika. Na trećem mjestu je prerađivačka industrija s 2.586 umirovljenika prijavljenih na rad na pola radnog vremena. Umirovljenici su se najmanje zapošljavali u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji te djelatnostima opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom.

Slika će možda biti jasnija ako analiziramo podatke iz HZMO-a o zanimanjima zaposlenih umirovljenika. Na prvom mjestu su stručnjaci i znanstvenici, slijede uslužna i trgovačka zanimanja pa inženjeri, tehničari i srodna zanimanja.

Dobre i loše strane rada u mirovini

Starije osobe koje rade skraćeno radno vrijeme nakon umirovljenja imaju manje ozbiljnih bolesti, kao što su visoki krvni tlak, dijabetes, karcinomi, moždani udari, infarkti i psihijatrijski problemi, kažu liječnici. Prednost je i dodatni novac. Zaposleni umirovljenici mogu si priuštiti stvari koje ranije nisu mogli, mogu investirati u nove ili stare hobije, putovati.

No tu su i rizici na koje upozoravaju liječnici. Ako odaberu pogrešan posao koji će ih “puniti” stresom, starije osobe bi se mogle osjećati fizički i emocionalno iscrpljene. Tu su i porezne implikacije povećanog prihoda, a i manje slobodnog vremena te životni raspored kojim će djelomično upravljati poslodavac.

Novi izračun mirovine?

Rad u mirovini omogućava i veće buduće mirovine. Naime, zaposlenim umirovljenicima poslodavci uplaćuju doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju čega oni stječu pravo na povećanje mirovine, odnosno njezin ponovni izračun nakon što ostvare najmanje godinu dana novog radnog staža.

Umirovljenici godinama mogu raditi i preko ugovora o djelu pa svi oni koji su, počev od 2017. godine kad je uvedeno plaćanje doprinosa, radeći honorarno skupili najmanje godinu dana radnog staža, odnosno ostvarili zaradu u visini prosječne godišnje plaće, mogu tražiti novi izračun mirovine.

Kakvo je stanje u Europskoj uniji?

Europska unija sve brže provodi transformaciju tržišta rada svjesna starenja stanovništva i činjenice da će se gospodarstva sve više oslanjati na zaposlene umirovljenike i uvoznu radnu snagu. Tako se u Eurostatovom izvješću za 2019. godinu mogu prepoznati raniji napori donositelja politika da se umirovljenim radnicima ponude poslovi koje će moći obavljati, ali i da se stariji radnici što duže zadrže u radnom odnosu.

Poslodavcima se savjetuje da pokušavaju stimulirati ponudu starijih osoba dostupnih za zapošljavanje poboljšanjem radnih uvjeta; zaposlenici također mogu pokušati izbjeći nagli prekid svog radnog vijeka. Navodi se i da u Europskoj uniji sve veći broj starijih ljudi bira postupno umirovljenje (na primjer, prelazak s punog radnog vremena na 60 % ili 50 % svog normalnog radnog vremena prije trajnog odlaska u mirovinu), dok drugi stariji ljudi koji odu u mirovinu mogu naknadno preuzeti honorarni posao ili postati samozaposleni ili radnici u slobodnim profesijama.

Model postupnog umirovljenja sve je popularniji u Europi

U 2019. gotovo jedna petina (18,3 posto) radne snage EU-27 u dobi od 15 do 64 godine bila je zaposlena na nepuno radno vrijeme, s puno većim udjelom žena (29,9  posto) nego muškaraca (8,4 posto). Zabilježene su relativno velike stope zaposlenosti na nepuno radno vrijeme među osobama u dobi od 65 ili više godina. U 2019. godini gotovo polovica (47,6 posto) svih zaposlenih muškaraca u ovoj dobnoj skupini bili su zaposleni na nepuno radno vrijeme, dok je udio starijih žena bio još veći i iznosio je 60,2 posto. U otprilike polovici (13 od 27) država članica EU više od 50,0 posto svih starijih osoba u dobi od 65 ili više godina koje su ostale zaposlene, radi na nepuno radno vrijeme, a taj udio prelazi 75,0 posto u Austriji i Nizozemskoj.

Više od dvije petine radne snage u dobi od 65 do 74 godine bilo je samozaposleno

Samozapošljavanje može ponuditi fleksibilnost koja pomaže nekim starijim osobama da ostanu raditi. Primjerice, profesionalci poput računovođa mogu postati konzultanti ili učitelji mogu postati davatelji instrukcija. Bilo po vlastitom izboru ili kao posljedica nedostatka drugih opcija, čini se da samozaposlene osobe kasnije umirovljuju. Ili se uopće ne umirovljuju.

2019. godine je oko 13,3  posto radne snage EU-27 u dobi od 25 do 54 godine bilo samozaposleno. Taj je udio bio znatno veći za starije osobe: 41,6 posto radne snage u dobi od 65 do 74 godine bilo je samozaposleno, dok je taj udio dosegao 58,4 posto za osobe u dobi od 75 ili više godina. Udio samozaposlenosti među osobama u dobi od 65 do 74 godine bio je blizu dvije trećine u Grčkoj, Rumunjskoj i Portugalu; to se može djelomično povezati s velikim udjelom starijih poljoprivrednika koji su nastavili raditi, često na vrlo malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za vlastite potrebe. Više od polovice radne snage u dobi od 65 do 74 godine bilo je samozaposleno u Luksemburgu, Belgiji, Italiji, Finskoj, Irskoj i Španjolskoj.

Jedna sedmina radne snage u dobi od 65 ili više godina obično je radila od kuće

Diljem EU-27 u 2019., muškarci i žene u dobi od 65 ili više godina imali su gotovo tri puta veću vjerojatnost da će pretežno raditi kod kuće nego njihovi kolege u dobi od 15 do 64 godine: treba imati na umu da navedene statistike pokrivaju razdoblje neposredno prije početka pandemije bolesti COVID-19. Udio zaposlenih muškaraca u dobi od 65 ili više godina koji uglavnom rade kod kuće bio je 14,8 posto, neznatno iznad odgovarajućeg udjela starijih žena (13,8 posto). Između 2004. i 2019. udio radne snage EU-27 u dobi od 65 godina ili više koja obično radi kod kuće (i muškarci i žene) neznatno se povećao s 13,6 posto na 14,4 posto. Ovaj se obrazac također ponovio za radno sposobno stanovništvo (definirano kao oni u dobi od 15 do 64 godine), budući da je njihov udio koji obično radi kod kuće porastao s 4,8 posto 2004. na 5,4 posto do 2019.

Stariji radnici su zadovoljniji na poslu

Kreatori politika prepoznali su da zadovoljstvo poslom igra važnu ulogu u odnosu na aktivno starenje i produžavanje radnog vijeka. Uz plaću, zadovoljstvo poslom može se povezati s nizom drugih čimbenika, uključujući: radne uvjete, sigurnost posla, potporu i priznanje na poslu ili priliku za učenje novih vještina.

U 2019. približno 90 posto radno sposobnog stanovništva EU-27 (15-64 godine) bilo je zadovoljno na poslu. Zadovoljstvo poslom za starije osobe (u dobi od 65 do 74 godine) bilo je čak i veće, 93,0 posto za starije žene i 93,9 posto za starije muškarce.

Trećina starijih osoba koje su nastavile raditi dok su primale mirovinu radila je to iz nefinancijskih razloga

Dok neki ljudi često maštaju o zadnjem radnom danuprije odlaska u mirovinu, drugi koji već primaju mirovinu nastavljaju raditi. U 2012. više od jedne trećine (37,5 posto) ljudi u dobi od 50 do 69 godina u EU-28 koji su primili mirovinu, ali su nastavili raditi, učinili su to kako bi imali dovoljan prihod; daljnjih 14,6 posto učinilo je to kako bi imali dovoljan prihod i utvrdili/povećali svoja buduća mirovinska prava, a 6,8 posto učinilo je to isključivo kako bi uspostavili/povećali svoja buduća mirovinska prava. Ipak, gotovo tri desetine (29,2 posto) ljudi u EU-28 koji su primili mirovinu i nastavili raditi naveli su nefinancijske razloge za nastavak rada, primjerice, zbog zadovoljstva poslom.

Konzervativno poimanje uloge muškarca

Stariji ljudi, pokazalo je to posebno istraživanje, češće misle da je glavna uloga muškarca zarađivati novac. Naime, Eurobarometar 465 dao je informacije o stavovima o spolu i radu. U lipnju 2017. udio stanovništva EU-27 koji smatra da je najvažnija uloga muškarca zarađivanje novca porastao je s dobi; oko 62 posto stanovništva u dobi od 75 ili više godina složilo se s ovom premisom. Suprotno tome, udio stanovništva EU-27 koji je smatrao da je rodna ravnopravnost na poslu postignuta, (marginalno) je pao s dobi; oko 42 posto stanovništva u dobi od 75 ili više godina složilo se s ovom premisom.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.