Vijesti
Gerontodomaćice su važne hrvatskim starcima, no posao im je slabo plaćen i nesiguran
laća gerontodomaćica propisana je u iznosu minimalca. Trenutno je to 4.687,50 kuna bruto, kao i neoporezive primitke (500 kuna božićnice, uskrsnice i 1.500 regres za godišnji odmor), te putne troškove od 627 kuna mjesečno.
U uvjetima sve manje rođenih, sve više iseljenih i sve dužeg životnog vijeka, stanovništvo stari. Većina europskih zemalja susreće se s ovim problemom pa ni Hrvatska nije izuzeta iz modela prema kojem broj stanovnika opada, a sve je veća potreba za asistencijom i njegom u starim godinama života.
Tko će se brinuti o starcima? Pogotovo onima koji žive u samačkim domaćinstvima? Pogotovo o onima koji žive socijalno izolirani u ruralnim područjima? Ovaj je problem Hrvatska prepoznala i prije pet godina krenula u njegovo ublažavanje kroz program Zaželi. Dapače, njime je odlučila riješiti dva problema; onaj teško zapošljivih žena i onaj početni – nedostatnu skrb za starije članova društva. Formula je naizgled jednostavna i efikasna: Teško zapošljive žene zaposlit će se kao gerontodomaćice, a sve će platiti Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Na terenu se ovo rješenje pokazalo punim pogotkom, no problema je i dalje bezbroj.
Tko je gerontodomaćica ili gerontodomaćin?
Gerontodomaćice su osobe profesionalno posvećene skrbi za starije osobe. Između ostalog, gerontodomaćice održavaju higijenu stana, nabavljaju namirnice, pripremaju obroke, plaćanju račune, vode računa o pranju rublja. Također, pomažu nemoćnima u održavanju osobne higijene, a nerijetko vode štićenike liječniku, frizeru, pedikeru, do banke, groblja… No ono što su korisnici usluga gerontodomaćica s kojima smo razgovarali u protekle dvije godine isticali kao najveću vrijednost je sama njihova prisutnost. Naime, gerontodomaćice su nerijetko jedine osobe s kojima usamljeni starci razgovaraju i koje su ih spremne saslušati.
“Nataša mi dosta pomogne. Kad dođe, počisti mi, donese drva. A najvažnije ako imam neke papire za riješit, jedva čekam da dojde. Tol’ko sam se na nju oslonila da s nekim stvarima čekam nju, jer znam da bude mi to napravila.” (Marija Hlad, 84)
Kako i kada je sve počelo?
Sredinom 2017. godine tadašnji ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavio je program „Zaželi“ – program zapošljavanja žena. Početna vrijednost tog programa bila je oko 400 milijuna kuna, a hvalili su ga ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić; sve odreda bivše ministrice i ministar.
U prvoj prezentaciji Pavić je istaknuo da namjerava zaposliti preko 3.000 žena na poslovima skrbi za starije i potrebite osobe čime će biti obuhvaćeno oko 12.000 korisnika u teško dostupnim područjima kao što su ruralna područja i otoci, te u onim područjima u kojima je stopa nezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka.
Javnosti je prezentirano da su tako usklađene europske i nacionalne preporuke o unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava žena, i to sve na teret Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Učinci su višestruko korisni, jer će sudionice ovih aktivnosti uključivati žene koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a koje će skrbiti o starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju.
Najavljeno je i raspisivanje natječaja na koje će se za spomenuti novac natjecati jedinice lokalne uprave i samouprave te udruge, dok je maksimalno trajanje aktivnosti propisano na 30 mjeseci. Kandidatkinje koje su se mogle zaposliti na odobrenim projektima morale su imati više od 50 godina, nisu smjele imati obrazovanje veće od srednjoškolskog, a u obzir su dolazile i žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice. Obavezni partneri u projektima morali su biti regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centri za socijalnu skrb.
“Treba i popričati, biti psiholog. Mislim da nam je to nekako prvo na popisu što smo sve kao gerontodomaćice. Pomoć u kući, a onda i razgovor, savjeti ako trebaju ljudi nešto riješiti, ili ih samo utješiti i reći da će sve biti dobro.” (Nataša Radić Nađ, gerontodomaćica)
Nije išlo sve glatko
Obilaskom terena u protekle dvije godine uvjerili smo se u važnost financiranja gerontodomaćica pa je pozitivna činjenica da program i danas živi te da je u svibnju 2022. godine raspisana i takozvana treća faza na koju su se mogli prijaviti projekti u trajanju od samo šest mjeseci. To je ujedno i najbolja ilustracija nesigurnosti samog modela financiranja programa. Glavne zamjerke koje su stručnjaci upućivali programu Zaželi je njegova neodrživost. Prevedeno: trajat će dok ga je Europska unija spremna financirati.
Što se samih gerontodomaćica tiče, one su u prekarnom položaju, rade težak posao za mali novac. Plaća gerontodomaćica propisana je u iznosu minimalca. Trenutno je to 4.687,50 kuna bruto uz neoporezive primitke (500 kuna božićnice, uskrsnice i 1.500 regres za godišnji odmor), te putne troškove od 627 kuna mjesečno.
Uz to, zabilježena su i kašnjenja u isplati. Tako je 2019. godine portal Telegram prenio izjavu načelnika Općine Čeminac Zlatka Pinjuha, koji je najavio da će zbog drastičnog kašnjenja novca iz državne blagajne morati otpustiti 42 žene koje su sudjelovale u projektu jer već sedam mjeseci čekaju nadoknadu sredstava iz Ministarstva rada, a novca u općinskoj blagajni više nema. Ministarstvo im je, prema Pinjuhovim riječima, dugovalo gotovo 900.000 kuna. Slična situacija se dogodila i u Belišću, gdje je grad također uskočio s vlastitim sredstvima i tako privremeno riješio problem jer bi inače 30 žena ostalo bez posla.
“Nataša dođe dvaput tjedno, ponedjeljkom i srijedom. Evo, donese mi drva, počisti, opere. Puno mi to znači. Živim sam. Svi su pomrli. Dođe mi još ovaj sused tu preko. U dvorištu je kod mene imal svinje, počel je travu kositi, ali onda je strgal kosu. I sad ga više nema.” (Ivan Petrak, 65)
Program za samopopromociju?
No u ljeto 2022. potrošeni su svi europski novci koje Vlada za ovu namjenu imala na raspolaganju pa se mjesecima ranije počelo preispitivati raspada li se ionako krhki sustav koji je od neprocjenjivog značaja za zapostavljene hrvatske starce. Vlada je, ipak, odlučila osigurati potreban novac za kontinuitet provedbe dok se ne otvori nova financijska omotnica.
Krajem srpnja 2022. godine premijer Andrej Plenković je podsjetio da je do tog trenutka oko 15.000 žena našlo posao kroz program “Zaželi” čime je osigurana skrb za više od 50.000 starijih i nemoćnih te da je alocirano 1,8 milijardi kuna. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić dodao je da je vladinom odlukom u svibnju osigurano dodatnih 200 milijuna kuna za treću fazu programa “Zaželi” te da se očekuje Europski socijalni fond plus gdje je predviđeno 130 milijuna eura. Vlada je, kaže, morala intervenirati da bi program mogao funkcionirati na području cijele države. „Program će trajati šest mjeseci dok ne upogonimo Europski socijalni fond i Program učinkovitih ljudskih potencijala do 2027. kako bismo počeli koristiti sredstva iz iduće financijske omotnice“, pojasnio je Piletić.
“Mi smo, nažalost, nekim ljudima jedini koji im dolaze u goste. Znaju da dolazimo uvijek u određeno doba i oni nas čekaju. Neki put je dovoljno samo to što ste došli i da ih malo saslušate. To često vrijedi više od bilo čega drugog. Ljudi nam se povjeravaju. Žene pogotovo. Ima tu svakakvih priča, pa i onih ljubavnih. Svašta mi čujemo. Naši korisnici znaju da nam mogu vjerovati, pa nam sve kažu. Ima svakakvih situacija, i lijepih i tužnih. I nasmijemo se, ali ponekad i zaplačemo.” (Sanja Krsnik, gerontodomaćica)
Tko će biti gerontodomaćice u Fazi III?
U srpnju su uručena 62 ugovora vrijednih više od 60 milijuna kuna u okviru Poziva “Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“. Prema propozicijama javnog poziva, gerontomaćice u “trećem krugu” mogu biti nezaposlene žene s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih HZZ-a, u okviru kojih je prijavitelj ili partner dužan dati prednost teže zapošljivim ili ranjivim skupinama u lokalnoj zajednici.
Pri tome su ranjive skupine s otežanim pristupom tržištu rada: žene od 50 godina i više, žene s invaliditetom, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, azilantice, žene koje su izašle iz sustava skrbi (domova za djecu) i udomiteljskih obitelji, odgojnih zavoda i sl., liječene ovisnice, povratnice s odsluženja zatvorske kazne unazad 6 mjeseci, pripadnice romske nacionalne manjine i beskućnice. Uz navedene, prijavitelj ili partner može uključiti i druge ranjive skupine.
Koji projekti su dobili financiranje u Fazi III?
- ZvoniMir, projekt „Zaželi joj zapošljavanje III“
- Općina Ervenik, projekt „Zaželi za bolji Ervenik“
- Općina Unešić, projekt „Zapošljavanjem žena pomognimo Zagori – III faza“
- Grad Metković, projekt „Zaželi i ostvari 2“
- LOKALNA AKCIJSKA GRUPA „ZELENI TROKUT“, projekt „RUKE KOJE MOGU SVE II“
- Općina Nedelišće, projekt „ZAposlene ŽEne NedeLIšća (za) SREĆU“
- UDRUGA TIGAR 90/91 RAKITJE, projekt „Zapošljavanjem žena do boljitka u lokalnoj zajednici 2“
- Općina Vuka, projekt „Zaželi bolji život u Općini Vuka – Faza III“
- Grad Đurđevac, projekt „Snaga pomoći 3“
- Udruga Ivana Perkovca – za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine, projekt „Zaželi bolji život“
- Otvorena računalna radionica „SVI SMO PROTIV“, projekt „Podrškom do sreće“
- Općina Vrsi, projekt „Veliko srce Vrsi i Poljica“
- Obnova, projekt „Zaželi dobro bližnjemu 2“
- Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina, projekt „Zaželi za OSI II“
- Grad Našice, projekt „ZAŽELI, UKLJUČI SE, OSTVARI SE – VAŽNA SI! – FAZA III“
- Općina Končanica, projekt „Zaželi bolje sutra – faza III“
- Općina Sveti Filip i Jakov, projekt „Zaželi – Sveti Filip i Jakov – Faza III“
- Općina Orle, projekt „Zaželi za Općinu Orle“
- LOKALNA AKCIJSKA GRUPA KARAŠICA, projekt „Učim, radim, pomažem Slavoniji III.“
- Grad Požega, projekt „PUK 31“
- Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI, projekt „Uvijek pri ruci – Faza III“
- Općina Viškovo, projekt „Ruke pomažu – faza 2“
- Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Duga Resa, projekt „Spas u zadnji čas – ZAŽELI faza III“
- UDRUGA UMIROVLJENIKA GRADA KNINA, projekt „UMIROVLJENICI ZA UMIROVLJENIKE“
- UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM GRADA POŽEGE I ŽUPANIJE POŽEŠKO-SLAVONSKE, projekt „Zaželi posao – Čini dobro 2022“
- Grad Prelog, projekt „Pomozi, Zaposli, Usreći III“
- Općina Antunovac, projekt „Snaga žena – skrbim za druge, brinem za sebe III“
- Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, projekt „Želim – pomoć dijelim III“
- Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Karlovac, projekt „Pomažem drugima – pomažem sebi III“
- Udruga osoba s invaliditetom „Vuka“ Vukovar, projekt „Uključivanje i zapošljavanje – faza III“
- UDRUŽENJE „BARANJA“, projekt „BARANJKA POMAŽE SUSJEDIMA“
- Centar za održivi razvoj, projekt „Zaželi – aktivna u zajednici II“
- Općina Lovreć , projekt „Zaželi njegu, zaželi posao – faza III“
- Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja Čakovec Međimurski slatkiši, projekt „Zaželi pravu stvar II“
- Općina Štitar, projekt „Aktivne u zajednici – faza III“
- Grad Vukovar, projekt „Pokloni mi osmijeh III“
- Općina Štefanje, projekt „ZAŽELI ŠTEFANJE – IVANSKA“
- Udruga za obrazovanje i znanost „Scientia populo“ Knin, projekt „Podrškom do zajedništva III“
- Općina Luka, projekt „Zaželi u Općini Luka II“
- Udruga mladih „Mladi u Europskoj uniji“, projekt „Pomoć u kući – život u sreći 3“
- Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Dugo Selo, projekt „NOVA 50+ – program zapošljavanja žena II“
- Općina Podstrana, projekt „Ponovno zaželimo zajedno“
- Općina Semeljci, projekt „Pomozi i razveseli – Ostavi trag!“
- Općina Kravarsko, projekt „ZAŽELI-PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA ŽENA OPĆINE KRAVARSKO – faza III“
- Patria Sinj, projekt „Pomoć u kući za nemoćne“
- UDRUGA ZA PROMICANJE ZNANOSTI LUKA ZA SREĆU, projekt „Brinemo za najbliže“
- UDRUGA BUDI DOBAR ZA RAZVOJ I POPULARIZACIJU KLJUČNIH AKTIVNOSTI DRUŠTVA, projekt „Bolji život“
- UDRUGA ASERTIVNO DJELOVANJE ZA RAZVOJ I POPULARIZACIJU KLJUČNIH AKTIVNOSTI DRUŠTVA, projekt „Briga o ranjivoj skupini“
- Centar za karijere mladih Dubrovnik, projekt „Za njihovu dobrobit“
- Općina Stari Mikanovci, projekt „UKLJUČIVANJE ŽENA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU NA TRŽIŠTE RADA III“
- DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE, projekt „ŽELIM DOBAR ŽIVOT“
- Grad Slatina, projekt „Slatino, zaželi II!“
- Udruga za razvoj programa cjeloživotnog učenja, projekt „Program uključivanja ranjivih skupina – Zaželi III.“
- UDRUGA (NA)GLUHIH OSOBA „VIDEATUR“, projekt „Inovativni i inkluzivni načini socijalnog uključivanja“
- Sportska udruga za osobe s intelektualnim poteškoćama „Veliko srce“ Koprivnica, projekt „Dostojanstveno stariti“
- CARITAS SISAČKE BISKUPIJE, projekt „ZAŽELI u Caritasu Sisačke biskupije – faza III“
- PRVI KLASTER ŽENA PODUZETNICA RH „KOLO-KAKO OSNAŽITI LOKALNO OKRUŽENJE“, projekt „Bit ću ti prijatelj – Zajedno kroz život“
- HUMANITARNA UDRUGA LJUDI ZA LJUDE, projekt „Zaželi bolji život“
- MALONOGOMETNI KLUB ZAGREB GIMKA, projekt „Pomoć starijima Grada Zagreba“
- Općina Staro Petrovo Selo, projekt „Povećanje kvalitete života osoba u nepovoljnom položaju u lokalnoj zajednici – faza III“
- Općina Gradac, projekt „Ruka ruci – faza II“
- Grad Ploče, projekt „ZAŽELI danas za bolje sutra III-Grad Ploče“