Zbog izmjena na čelu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, nakon četiri mjeseca stanke, u srijedu je održana 8. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Riječ je o tijelu u kojem uz predstavnike umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, sjede predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ovoga puta, na sjednicu je došao i ministar rada Marin Piletić, koji se već ranije susreo s predsjednicama dvije najveće umirovljeničke udruge koje su ga informirale o problemima i interesima hrvatskih umirovljenika.
Kako doznajemo u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, Ministar je naglasio da je u fokusu interesa njegovog ministarstva, uz zadržavanje održivosti mirovinskog sustava, na prvom mjestu izboriti se za što bolju adekvatnost mirovina. Potvrdio je da se za prijedloge i traženja umirovljeničkih predstavnika već rade financijske analize i procjene. Dio prijedloga, izjavio je, biti će uključen na dnevni red predstojeće radne skupine koja će analizirati ukupno stanje mirovinskog sustava.
“Zaželi” ide dalje
Ministar Piletić je na Sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe najavio daljnja ulaganja projekt Zaželi, projekte za poticanje aktivnosti starijih osoba u društvu, ali i značajan iznos za izgradnju 800 novih ležajeva u smještajnim kapacitetima u domovima.
Na sastanku je sudjelovala i ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak. Ona je pak prezentirala izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje su već prošle prvu javnu raspravu, a poglavito se odnose na tri glavna segmenta: povećanje obiteljske mirovine sa 70 na 77 posto (za dvije osobe sa 80 na 88, a tri sa 90 na 100 posto); omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu i to 27 posto obiteljske; te, najposlije, povećanje najniže mirovine za ukupno 3 posto, i to u dva obroka, 2023. i 2025.
Podsjetimo, točno dvadeset dana ranije premijer Andrej Plenković predstavio je ovu mirovinsku reformu i to u društvu saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje koji je svoju podršku vladi uvjetovao ubrzavanjem rješavanja gorućih umirovljeničkih problema. Tada je objašnjeno da osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati navršenih 65 godina, biti jedini korisnik obiteljske mirovine te ispunjavati propisane uvjete za obiteljsku mirovinu.
Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najniži i najviši iznos. Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 5.850 kuna, odnosno kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine ne mogu prijeći taj iznos. Međutim, objasnio je resorni ministar, do donošenja zakona očekuje se indeksacija pa taj iznos može biti nešto veći, pa i prijeći 6000 kuna.
Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, na tom je predstavljanju mirovinskih novina, poručio kako su puno računali i vidjeli pravo stanje obiteljskih mirovina i na temelju toga došli do kompromisa između pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu. “Nisam euforičan, ali sam zadovoljan jer su to primjereni koraci onome što smo politički dogovorili da ćemo napraviti i onome što je Ministarstvo planiralo učiniti na bazi obiteljskih mirovina koje smo okarakterizirali najnižima u odnosu na uplaćene doprinose tijekom radnog vijeka bračnih drugova”, rekao je Hrelja.
“Hrelja obmanjuje javnost”
Kako doznajemo, umirovljeničke udruge su na sjednici Nacionalnog vijeća izrazile zadovoljstvo što su njihovi dugogodišnji napori oko obiteljske mirovine u dijelu nasljeđivanja dijela mirovine preminulog partnera konačno urodili zakonskim prijedlozima kao i to što je uvažavana dimenzija solidarnosti i socijalne osjetljivosti. Sindikat umirovljenika Hrvatske je ipak poslao kritiku u smjeru saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje koji je javnosti model nasljeđivanja mirovine prikazao kao univerzalni europski model, no umirovljenički aktivisti ističu da je to neistina te da je riječ o samo nekoliko europskih država.
“Ipak, riječ je u hvalevrijednom pomaku u mirovinskom sustavu koji će za 136 tisuća obiteljskih umirovljenika omogućiti porast mirovine za deset posto, a za daljnjih 155 tisuća stjecanje vlastite i dijela obiteljske mirovine i to od prosječno 510 kuna povišice. Komplementarno tome će dio obiteljskih mirovina profitirati i zbog porast najnižih mirovina”, poručuju iz Sindikata.
Ono što se za sada zna jest da su u slučaju nasljeđivanaj djela mirovine određeni minimalni i maksimalni iznos za kumuliranu mirovinu. Minimalna visina dijela obiteljske mirovine iznosi najmanje 3 AVM (aktualne vrijednosti mirovine), što od 1.1.2022. iznosi 219,39 kuna, ali ne više od 50 posto obiteljske mirovine. Maksimalna visina dijela obiteljske mirovine, tj. zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine može iznositi najviše 80 AVM (od 1.1.2022. iznosi 5.850 kuna).
“U početku se, istina, činilo da bi mogle proći i pomalo nesocijalni prijedlozi poput uvođenja imovinskog cenzusa, vrednovanja duljine uživanja mirovine, npr. oni koji žive kraće, njihove bi partnerice dobile više mirovine, ali se uspjelo iznaći kvalitetnije rješenje, koje je među boljima u EU, iza njemačkog, austrijskog i još ponekog modela”, kažu u Sindikatu.
“Nema logike!”
Ipak, umirovljeničke udruge iznose i kritiku na uvođenje limita dobi od 65 godina za stjecanje prava na dio obiteljske mirovine uz zadržavanje vlastite.
“Nema logike da se uvodi dodatni dobni kriterija, uz već postojeći za stjecanje obiteljske mirovine. SUH i MUH su predložili da se umjesto dosadašnjih 50 godina života dob za pravo stjecanja obiteljske mirovine poveća na 55 godina, s obzirom na povećan životni vijek žena, a ne da se omogućava stjecanje prijevremene starosne mirovine ženama sa 58 godina i 33 godine radnog staža, a onda moraju čekati na dio obiteljske mirovine još sedam godina! Gdje tu logika?“ pita predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
“Sramotno niska povišica”
Što se postupnog dodatnog povećanja mirovine tiče, planirano je najniže mirovine dignuti za tri posto. S prvim danom iduće godine rasti će 1,5 posto, a potom će se podignuti za isti postotak prvoga dana 2015. godine. To bi, objašnjeno je na sjednici, trebalo obuhvatiti više od 287.000 korisnika, za što je potrebno izdvojiti oko 99 milijuna kuna samo u 2023. godini. Papirologija s umirovljeničke strane nije predviđena, mirovine će se podići bez podnošenja zahtijeva, a umirovljenici će je na računima primijetiti u ožujku 2023. godine kada će biti isplaćene mirovine za siječanj.
Umirovljeničke udruge iznijele su stav kako je “riječ o sramotno niskom iznosu koji naprosto ponižava umirovljenike s najnižim mirovinama, a posebno je nevjerojatno da se isplaćuju s razmakom od dvije godine”. Smatraju da se radi o tako niskom iznosu da ga je moguće isplatiti jednokratno, pogotovo s obzirom na ubrzavanje inflacije i divljanje cijena, što će osjetiti upravo umirovljenici s najnižim mirovinama.
Kako je izvijestio Sindikat umirovljenika Hrvatske, u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju uključen je i poseban status vatrogasnim umirovljenicima, koji će, poput policijskih, vojnih i braniteljskih umirovljenika dobiti mogućnost rada dulje od pola radnog vremena, uz zadržavanje pola mirovine.
Predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna, protive se takvim izmjenama i predlažu da se zakonom dopusti pravo rada svih pod istim uvjetima, i to na način da sami, ili u dogovoru s poslodavcem, biraju hoće li raditi pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine, ili cijelo radno vrijeme uz pola mirovine. “Neprihvatljivo je da u uvjetima kad u Hrvatskoj radi samo 1,5 posto umirovljenika, a u europskim zemljama oko 20 posto, neke kategorije umirovljenika budu privilegirane, a druge diskriminirane”, kažu.
Na sastanku s predstavnicima ministarstva, državnog mirovinskog i zdravstvenog osiguravatelja, umirovljeničke udruge su još jednom zatražile da im se omogući sastanak s ministrom financija u vezi dugogodišnjeg zahtjeva za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovine te za povećanje osobnog odbitka na 5.000 kuna.
Nasljeđivanje mirovina nije pravilo u Europi
Iako u raspravi s našim čitateljima često čujemo da „europski umirovljenici nasljeđuju mirovinu supruga ili supruge“, to nije točno. U Europskoj uniji tek je nekoliko država s takvim modelom obiteljskih mirovina.
U Njemačkoj to pravo imaju osobe starije od 45 godina, s tim da će se postupno do 2029. godine ta granica podići na 47 godina. Preživjeli partner dobiva 55 posto mirovine preminulog, bez obzira prima li ili ne vlastitu mirovinu.
Talijani mogu dobiti i do 60 posto mirovine preminulog partnera. Točan iznos ovisi o visini dohotka preživjelog.
U Austriji pravo na obiteljsku mirovinu na neograničeno vrijeme ima osoba koja je s preminulim imala dijete ili bila najmanje 10 godina u braku/partnerskoj vezi, a ako ispuni te uvjete u mirovinu može već sa 35 godina života. U suprotnom, obiteljska mirovina je ograničena na dvije i pol godine. Maksimalni iznos naslijeđene mirovine može biti 60 posto.
U Sloveniji udovci ili udovice imaju pravo izbora da zadrže vlastitu mirovinu i dobiju do 15 posto obiteljske mirovine, s tim da taj iznos ne smije prelaziti 11,7 posto minimalne (najniže) mirovinske osnovice.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
