Facebook je mreža za penzionere. Ovu tvrdnju često čujemo i od hrvatskih tinejdžera koji su napustili Facebook, zadržali se na Instagramu, da bi ih potpuno zaokupio Tik Tok. Potonja mreža posve je nerazumljiva pripadnicima srednjih i zrelih generacija, baš kao što je mladima nezamislivo dijeljenje novinskih članaka i komentiranje politike na Facebooku.
Najnovije istraživanje američkog istraživačkog centra Pew otkrilo je da u odnosu na 2015. godinu, kada je više od 70 posto mladih između 13 i 17 godina koristilo Facebook, ta brojka do dana pala na njih svega 32 posto. Riječ je o najoštrijem padu korištenja neke društvene mreže dosad. Pritom, prosjek godina korisnika Facebooka svake godine raste, trenutno je 40,5 godina, a 65-godišnjaci su najbrže rastuća skupina korisnika mreže koja mijenja svijet još od 2004. godine.
Nedostatak osobnih interakcija glavni je pokretač starijih ljudi da koriste društvene medije, što se razlikuje od načina na koji ih mlađi ljudi koriste, utvrdili su prošle godine znanstvenici Sveučilišta Alabama u Huntsvilleu (UAH). Pokazalo se da starije odrasle osobe koriste Facebook oko četiri puta više nego Instagram. Istraživanje je ispitanike podijelilo na baby boomere (50-74) i tradicionaliste (75 i više godina). Obje su skupine bile sklone navoditi razonodu i zabavu kao razloge zbog kojih koriste Facebook.
Istovremeno su društvene aktivnosti, putovanja i slobodne aktivnosti u stvarnom svijetu bili pozitivni prediktori korištenja Instagrama na kojem su stariji korisnici kroz vizualne sadržaje promovirali sebe i svoj životni stil. Ukratko, korisnici Instagrama bili su društveno aktivniji od korisnika Facebooka.
I nama je Facebook jako važan
I sami se kao medij oslanjamo na Facebook. Naši pratitelji su stariji ljudi, većinom umirovljenici. Kao portal našu Facebook stranicu koristimo da bismo podijelili sadržaj i dobili vrijedan feedback od naših čitatelja. No ono što primjećujemo jest da je s godinama kvaliteta komentara i povratnih informacija drastično pala te da su starije generacije preuzele dominantan obrazac negativnog komentiranja sadržaja na temelju naslova, a ne pažljivog čitanja. Osim toga, primijetili smo i veliki izostanak svjesnosti o tome da su komentari na Facebooku javni. Donosimo stoga nekoliko savjeta za starije osobe, sve kako bi im Facebook bio sigurno, korisno i ugodno mjesto.
Budite pristojni, čuvajte ugled
Facebook je dizajniran tako da se, doslovno, hrani negativnim reakcijama i emocijama. Naime, poznato je da negativne priče i komentari izazivaju jaču emotivnu reakciju, a jača emotivna reakcija pretvara se u akciju. To rezultira povećanim brojem dijeljenja loših vijesti, većim brojem komentara, lajkova, a što se posljedično prelijeva u duže vrijeme koje provodimo na društvenoj mreži i veći broj reklama koje putem nje apsorbiramo. Ako ste mislili da je Facebook besplatan, varate se. Plaćate ga , valuta je vrijeme koje provodite na njemu.
Osim toga, primijetili smo među našim čitateljima da ne shvaćaju kako je društvena mreža javni prostor, dvorište u koje svatko može ući ili zaviriti Ono što napišete, ne ostaje samo u vašem mobitelu ili tabletu. Sa svakom objavim i komentarom stvorili ste sadržaj koji dijelite sa svijetom. Taj sadržaj, bio on pristojan ili nepristojan, pomirljiv ili agresivan, manipulativan ili izravan, predstavlja osobu koja ga je plasirala.
Komentiranje osobnih obiteljskih prilika ili zadiranje u tuđu intimu, pa makar se radilo o javnim osobama i estradnim umjetnicima, znak je lošeg ukusa. Vodite računa i o tome da vaše komentare čitaju vaša djeca i unuci, jednako kao i drugi maloljetnici kojima biste trebali biti primjer. U konačnici, prije nego objavite neki komentar, zapitajte se objavljujete li ga da biste nekoga privrijedili, uvrijedili, ocrnili ili prikazali gorim od vas. Ako je odgovor potvrdan, možda je bolje ne objaviti ga. Zapitajte se koliko ste pozitivnih, poticajnih i konstruktivnih komentara objavili.
Starije osobe se često na Facebook stranicama portala okomljuju na novinare. Novinari su možda publici nevidljivi, ali su i dalje osobe s imenom i prezimenom te sa svim pripadajućim osjećajima. Ako vas neki članak ne zanima, jednostavno ga preskočite. Ako se ne slažete, napišite konstruktivnu i pristojnu repliku. Ako vam se medij ne sviđa, nemojte ga (opsesivno) pratiti. Ne pokušavajte docirati novinarima i urednicima što im je posao. To ne prolazi čak ni kada plaćate pretplatu mediju, a kamoli kada besplatno konzumirate sadržaj.
Pazite na vlastitu privatnost
Facebook je, prije svega, društvena mreža. To znači da je programiran da vas poveže s ljudima koje vjerojatno poznajete u stvarnom svijetu. Iako je to korisno za ostanak u kontaktu s vašim voljenima, za ponovno povezivanje sa starim krugovima ili stvaranje novih prijatelja, to također znači da su mnoge informacije koje objavljujete ili generirate kada koristite Facebook dostupne javnosti (ovisno o vašim postavkama privatnosti). Dakako, dostupne su i samoj kompaniji Facebook. Iako i ovdje vrijedi ona da na internetu nema privatnosti, možete učiniti sve da vaše objave i podaci stignu do što užeg kruga korisnika društvene mreže. Zapamtite: gotovo za svaki podatak koji unesete u svoj profil, moguće je odrediti tko će ga vidjeti. Bilo da se radi o najširoj javnosti, vašim prijateljima ili najužem krugu bliskih osoba. Isto se odnosi i na same objave koje ćete objavljivati na svojem profilu. Postavke privatnosti možete mijenjati kad god poželite.
foto: RUN 4 FFWPU/Pexels
Izbjegavajte potencijalne prijevare
To što netko na Facebooku ima ime i prezime, ne znači da je dobronamjeran ili da su podaci koje podastire javnosti točni. Društvene mreže su raj za kriminalce koji iz topline vlastite dnevne sobe i sa tisuću kilometara udaljenosti koriste sve oblike tehnologije kako bi prevarili druge ili ukrali njihove podatke. Posebno trebate biti pažljivi kod otvaranja linkova koje vam šalju drugi korisnici mreža. Iako se čini da je na nekoj stranici bezazlen i zabavan sadržaj, njegova cijena može biti penetracija zlonamjernog softvera u vaš uređaj putem kojega vas se može ošteti na više načina.
Ako na Facebooku naiđete na nešto što izgleda sumnjivo, možete to prijaviti, iako ne postoji garancija da će korporacija vašu prijavu shvatiti ozbiljno. Napredniji korisnici Facebooka s vremena na vrijeme pregledavaju povijest svojih aktivnosti kako bi uočili prijavljuje li se još tko s neke druge lokacije i s nekog drugog računala u njihov račun. Također provjeravaju aplikacije i igre koje su instalirali unutar Facebooka te brišu one koje ne koriste ili jednostavno misle da bi im mogle nanijeti štetu. Možete u svakom trenutku obrisati sve fotografije, postove, stranice, grupe ili događaje koje niste stvorili.
Vijesti koje svakodnevno objavljujemo dokaz su da nikada ne treba prestati ponavljati: Facebook je pun prevaranata koji se žele dočepati vašeg novca. Ne budite jedna od onih žrtava koja je nasjela na priču o neočekivanom nasljedstvu ili na udvaranje lažnih američkih marinaca. Prijevare na Facebooku općenito uključuju ljude koji stvaraju lažne račune ili hakiraju postojeće račune kako bi prevarili druge korisnike da im daju osobne podatke ili novac. Obično možete otkriti prijevaru ako vas osoba prvo zamoli da pošaljete novac da bi primila nešto zauzvrat. Pravopisne i gramatičke pogreške često su pokazatelji prijevarnih poruka ili objava jer kriminalac s kojim komunicirate ne poznaje hrvatski jezik. Umjesto toga koristi strojno prevođenje.
Ako primite poruku s računa prijatelja koja se čini neuobičajenom ili čudnom, nemojte odgovarati jer je njihov račun vjerojatno hakiran. Umjesto toga, kontaktirajte ih putem drugog medija kako biste saznali jesu li doista poslali poruku. Odbijte “zahtjeve za prijateljstvo” od ljudi koje ne poznajete.
Nemojte dijeliti svoju trenutnu lokaciju
Ljudi većinom svoje aktivnosti i lokacije dijele u realnom vremenu. Zabavno je i ugodno druge zainteresirati za vlastiti život. Međutim, korištenje geolokacijskih oznaka u vašim objavama također pruža informacije o tome gdje se nalazite, a koje kontakti na mreži i stranci mogu koristiti na negativan način. Na primjer, objavljivanje fotografija dok ste na odmoru pokazuje da niste kod kuće, što može pozvati kriminalce da vam dođu pred vrata. Ako se baš želite pohvaliti fotografijama koje ste snimili na nekoj senzacionalnoj lokaciji, pričekajte da se vratite kući. Također, nemojte u svojim statusima najavljivati svoja putovanja.
Čuvajte se lažnih vijesti
Ako je nešto nevjerojatno, onda se vjerojatno i nije dogodilo. Lažne vijesti postale su sve veći problem u posljednjih nekoliko godina. Šokantne vijesti dobivaju mnoštvo klikova, no takvih je vijesti u stvarnom životu jako malo. Ne zaboravite da sada postoje čitavi portali koji objavljuju samo lažne vijesti kako bi monetizirali promet koji takav sadržaj generira.
Korisnici Facebooka ponekad dijele članke ili druge sadržaje iz neprovjerenih i neuglednih izvora bez prethodne provjere jesu li informacije istinite. Ovakvo ponašanje raspiruje dezinformacije koje su štetne za zajednice i društvo u cjelini. Prije nego što kliknete ili otvorite dio sadržaja koji je netko podijelio – čak i prijatelj ili član obitelji – provjerite izvor i ne vjerujte svemu što vidite ili pročitate.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
