U Sabor su poslana nova pravila za obiteljske mirovine. Formula usklađivanja ostaje ista

Vlada je sa redovne sjednice u saborsku proceduru uputila Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, novinarima je objavio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Tako, kaže, Vlada premijera Andreja Plenkovića nastavlja djelovati na unaprjeđenju položaja i proširivanju materijalnih prava umirovljenika.

“Vlada će tako kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. povećati adekvatnost visine mirovine. Redefinira se model obiteljske mirovine, a povećavaju se i najniže mirovine”, objavio je ministar. “Ono što želim naglasiti jest korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu u slučaju smrti supružnika, odnosno partnera. To predstavlja važnu novinu koja će se pozitivno odraziti na životne uvjete umirovljenika”, naveo je Piletić.

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najviši i najniži iznos. Predviđeni najviši iznos bio bi 5.850 kuna. Kumulativno osobna mirovina i dio obiteljske mirovine po ovom modelu u zbiru ne bi mogle prijeći taj iznos. Međutim, zbog indeksacije taj će iznos ipak biti i nešto veći. Najniži iznos iznosio bi 219 kuna, a i taj iznos će porasti kad zakon stupi na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Mirovina preminulog partnera

Mjera kombiniranja osobne i dijela obiteljske mirovine, odnosno isplata dviju mirovina, do sada nije bila poznata hrvatskom mirovinskom sustavu. “Korisnici mirovine koji zbog smrti bračnog ili izvanbračnog druga ostanu bez značajnog dijela prihoda kućanstva bili su izloženi riziku od siromaštva. Sada korištenjem dijela obiteljske mirovine ublažavamo posljedice smanjenja realnih prihoda. Očekujemo da će ova mjera obuhvatiti više od 155 tisuća korisnika“, obrazložio je prvi čovjek mirovinskog sustava dodavši da je riječ o prosječnom povećanju mjesečnog budžeta za više od 510 kuna.

Piletić kaže da Vlada ovim izmjenama šalje jasan signal da brinu o posebno osjetljivoj skupini sugrađana – umirovljenicima koji žive u samačkim domaćinstvima te su time najviše izloženi riziku siromaštva.

Mirovinski faktor za obiteljske mirovine

Osim toga, povećava se mirovinski faktor za izračun obiteljske mirovine. “Podižemo obiteljske mirovine za deset posto povećavajući mirovinski faktor za 70 na 77 posto za jednog korisnika te isto tako za dva ili tri korisnika obiteljske mirovine”, rekao je ministar koji očekuje da povećanje mirovinskog faktora obuhvati više od 136 tisuća korisnika mirovina čija će mirovina narasti prosječno narasti za više od 250 kuna mjesečno. Obiteljske mirovine će se i dalje usklađivati, a korisnici će zadržati pravo rada do polovice radnog vremena.

Aktualna vrijednost mirovine (AVM)

“Treća novost je da nakon usklađivanja i povećanja najnižih mirovina u drugoj polovici 2019. godine, Vlada to ponovno čini povećavanjem aktualne vrijednosti mirovine za tri posto. Od 1. siječnja 2023. godine za 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. godine za još 1,5 posto.” Piletić kaže da će sve ove mjere dotaknuti više od pola milijuna korisnika mirovina.

Ministar dodaje da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od ovrha izuzimaju obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlih osiguranika.

Ispravlja se nepravda prema profesionalnim vatrogascima

Osim toga, profesionalni vatrogasci će moći primati 100 posto mirovine uz rad do pola radnog vremena, što je ranije omogućeno djelatnim vojnim osobama i policajcima. Druga mogućnost koju mogu odabrati je primanje pola mirovine uz puno radno vrijeme, ovisno što im je povoljnije.

Sve navedene izmjene teške su 1,2 milijarde kuna i predstavljene su Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe.

Promjena formule za usklađivanje – na čekanju

Bolna točka hrvatskih umirovljenika jest i loša formula za usklađivanje mirovina i zbog koje mirovine konstantno gube na vrijednosti u odnosu na prosječnu plaću, pa čak i kad rastu. Ministar Piletić kaže da promjenu formule traže Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske.

“Raspravljali smo na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Rekao sam da nešto takvo podržavam, međutim usklađivanje mirovina po novoj formuli nismo predvidjeli ovim Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju. Ostavili smo mogućnost da bude jedan od sljedećih koraka na način da ispunjavanjem ciljeva iz Nacionalnog plana oporavka moramo ponovno proučiti i vidjeti ima li naš mirovinski sustav još mogućnosti za unaprijeđenije. Zbog toga smo formirali radnu skupinu koja će o tome voditi računa. U toj radnoj skupini su predstavnici akademske zajednice, predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske. Mislim da ćemo pokušati iznaći rješenje i usvojiti njihove prijedloge u sljedećim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom na inflaciju i sve što nas čeka na jesen, zahtjev je već sada opravdan, ali nažalost nemamo mogućnosti udovoljiti mu”, komentirao je Piletić.

Ministar je istaknuo da je Vlada promijenila omjere usklađivanja s 50:50 na 70:30, čime je usklađivanje postalo povoljnije za umirovljenike. “Nakon što dobijemo sve relevantne pokazatelje Državnog zavoda za statistiku, očekujemo da će ovo srpanjsko usklađivanje biti najveće otkako postoji usklađivanje. U suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje kalkuliramo koji bi postotci bili prihvatljivi za Republiku Hrvatsku”, zaključio je ministar Marin Piletić.

Što znači 70:30?

Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine, koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 posto, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope promjene prosječne brutoplaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 posto, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 70 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 posto stope promjene prosječne brutoplaće.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.