Svaka deseta starija osoba žrtva je financijskog iskorištavanja. Kako ih prepoznati?

Što je osoba ovisnija o pomoći drugih, to je ranjivija i podložnija postati žrtvom financijskog iskorištavanja. Posebno su izloženi oni koji trebaju pomoć u vođenju vlastitih financija, oko plaćanja računa ili odlazaka do bankomata po gotovinu. A postaju gotovo bespomoćni u slučaju demencija i propadanja mentalnih funkcija.

Najčešći oblici takovog iskorištavanja su izravna krađa novca ili dragocjenosti od starijih osoba za koje pokazalo da rado, iako nerazumno, drže velike količine novca u kućama i stanovima. Druga mogućnosti su zloupotrebe punomoći te korištenje kreditnih i debitnih kartica starijih osoba.

Za razliku od fizičkog zlostavljanja, financijsko zlostavljanje i iskorištavanje teško je za prepoznati, čak i kada se radi o dugogodišnjem potkradanju. Osim toga, financijsko iskorištavanje može ostaviti i psihičke posljedice. Iskorištene osobe, jednom kad shvate da su žrtve, više nisu sklone uspostavljati odnose zasnovane na povjerenju, udaljuju se od društva, postaju nerazumno oprezne, a kao posljedice su zabilježene depresija i tjeskoba.

Tko je u posebnom riziku od financijskog iskorištavanja?

Starije osobe koje su društveno izolirane. Riječ je o osobama koje nemaju mrežu potpore obitelji i prijatelja. Financijsko iskorištavanje može potrajati neprimijećeno mjesecima pa čak i godinama, ako ne postoji netko tko istinski brine o toj osobi i stalo mu je do njene dobrobiti. Pandemija koronavirusa učinila je mnoge starije osobe društveno izoliranima, zatvorila je domove i udaljila starije građane od mlađih članova njihove obitelji. To je učinilo starije ranjivijima na prijevare i financijsko iskorištavanje.

Starije osobe koje imaju demenciju ili Alzheimerovu bolest. Riječ je o bolestima koje umanjuju mogućnost rasuđivanja, donošenja dobrih odluka i ispravne brige za sebe. Osobe koje pate od ovih bolesti ne mogu prepoznati da ih netko žele financijski iskoristiti pa su stoga idealne žrtve kriminalaca.

Starije osobe koje odjednom steknu “novog najboljeg prijatelja”. Stariji ljudi često su usamljeni, pogotovo ako žive u samačkom domaćinstvu, daleko od prijatelja i rodbine. Iz želje za ljudskom interakcijom često prihvaćaju pomoć ljudi koji nemaju dobre namjere. Puštaju ih u svoj život vrlo brzo i bez potrebnih filtera. Zbog ovoga bi rođaci i prijatelji trebali provjeriti nova intenzivna prijateljstva koja stariji ljudi odjednom steknu.

Tko su počinitelji financijskog iskorištavanja starijih?

Bez ikakve sumnje, to su najčešće ljudi iz bliskog kruga, rođaci i prijatelji. U Hrvatskoj je to posebno vidljivo u slučaju ugovora o uzdržavanju, pri čemu ni djeca ne prežu od stjecanja roditeljskog imetka u zamjenu za minimum skrbi, a često i zanemarivanje.

Često se među počiniteljima nađu odvjetnici i javni bilježnici, osobe koje bi prema definiciji svojeg posla trebale poznavati i naročito poštovati zakon. Socijalni radnici također su znali završiti u vijestima iz crne kronike kao oni koji su znali iskoristiti povjerenje starih, nemoćnih, a često i dementnih. Tu je i medicinsko osoblje koje skrbi o teško bolesnim i starim pacijentima.

Radnici i menadžeri domova za umirovljenike nisu izuzeti. I sami smo često izvještavali o tome kako su štićenici domova ostajali bez novca na tekućim računima, dragocjenosti pa čak i cijelih imetaka koje su vlasnicima domova prepustili putem loše sastavljenih ugovora o uzdržavanju. Starački domovi su za ovaj tip predatora kao otvoreni izlog sa slatkišima za djecu, pogotovo u slučaju slabe kontrole tržišta socijalnih usluga.

Ostala bez životne ušteđevine i utjerana u minus na tekućem računu

Podsjetimo, javnost je 2019. godine šokirala priča o potkradanju štićenice u jednom sesvetskom staračkom domu. Štićenica je ispričala novinarima kako ju je ravnatelj doma omamljenu lijekovima odveo u banku kako bi potpisala punomoć svim njenim računima. Četiri dana nakon što je na prevaru napustila dom, na mobitel su joj stigle poruke banke da je po tekućem računu ušla u minus od 15.000 kuna. I tu se klupko počinje odmotavati. Svima je postalo jasno da je pokradena. U banci je saznala da je ostala bez 140.0000 kuna životne ušteđevine – sve što je za vrijeme radnog vijeka spremala ”za pod stare dane”. Za krađu je optužila ravnatelja doma koji ju je dodatno zadužio i za maksimalni minus po tekućem računu. ”Sve sam prijavila policiji. Ja sada plaćam banci 1.314 kuna onoga što sam u minusu na tekućem računu”, otkrila je tada 84-godišnja žena.

Lažni bankari, marinci, bogati rođaci…

No nije rijetko da starije iskorištavaju i potpuni stranci, bilo kao prevaranti koji glume bankare i ulaze u domove starijih kako bi “provjerili vjerodostojnost novčanica”, bilo kao akviziteri koji prodaju bezvrijedne proizvode ili kriminalci koji putem interneta, na daljinu, “posuđuju” novce od starijih u sklopu takozvanih romantičnih prijevara.

Na jedan takav slučaj upozorila je zagrebačka policija u prosincu prošle godine kada je završeno kriminalističko istraživanje nad dvije ženske osobe starosti 31 i 39 godina zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prijevare na štetu 76-godišnjakinje. Prevarantice su kontaktirale žrtvu mobitelom, lažno su se predstavile kao zaposlenice banke te su joj rekle da će joj novac koji drži u banci propasti. Rekle su joj i da bi joj bilo najbolje podići ga i prebaciti u drugu banku. Uporno, u još nekoliko navrata prvoosumnjičena je nazvala oštećenu i nagovarala ju da podigne novac pri čemu je nudila pomoć u “prebacivanju novca u drugu banku”. 76-godišnjakinja je u konačnici pristala, otišla je u banku i podignula životnu ušteđevinu u vrijednosti 36.270 eura. Novac je predala prevarantici koja ju je čekala u automobilu u blizini mjesta stanovanja. Materijalna šteta pričinjena ovim djelima iznosi oko 272.025 kuna.

U rubrici romantičnih prijevara 2019. godine pratili smo priču dviju umirovljenica iz Bjelovara koje su putem interneta kontaktirali lažni udvarači. Riječ je o čestoj prevari u kojima se osobe nečasnih namjera predstavljaju kao američki časnici koji služe u nekoj od međunarodnih misija. Obje žene povjerovale su primljenim porukama i fotografijama muškaraca u uniformama. Prevaranti su im kazali da imaju goleme količine novca koje moraju poslati preko granice da bi izbjegli carinjene – u paketu, a žrtve su pristale primiti te pakete na svoje adrese. No prije toga, “marinci” su zatražili da im žrtve plate određeni iznos kako bi paket uopće mogao krenuti. Jedna je žena platila traženi iznos putem Western Uniona na ime osobe u Indoneziji, a druga ga je uplatila na IBAN u talijanskom Torinu. No prevaranti su tražili još novca pa je jedna od žrtava uplatila dodatnu sumu. Kada je odbila daljnje cijeđenje novčanika, njezin ju je “marinac” blokirao na Facebooku. Prva žena oštećena je za oko 8.000 kuna, a druga za oko 180.000 kuna.

U slučaju prijevare putem interneta, službenici Policijske uprave u Otočcu zaprimili su prijavu 65-godišnje žene koja je tvrdila da je prevarena. Kako su u rujnu 2020. izvijestili, Ličanka je u prosincu 2018. godine putem mobilne aplikacije WhatsApp započela komunikaciju s njoj nepoznatom osobom, koja ju je dovela u zabludu govoreći da vodi postupak njezinog nasljedstva u Francuskoj. Zbog toga je do 24. rujna 2020. godine, a za navodne troškove postupka, na više bankovnih računa uplatila nekoliko tisuća eura.

Zašto se ljudi upuštaju u financijsko zlostavljanje starijih?

Američka organizacija Centar za zlostavljanje u domovima za starije i nemoćne navodi nekoliko razloga: strah od toga da će osoba potrošiti svu ušteđevinu i neće ništa ostaviti obitelji, osjećaj da zlostavljač ima pravo na dio mirovine osobe koju financijski iskorištava, želja zlostavljača da spriječi druge članove obitelji u nasljeđivanju imovine starije osobe. Ili su razlog svemu problemi financijske prirode.

Kako prepoznati da je osoba financijski iskorištavana?

• Nema uz sebe karticu za bankomat, već ju je dala drugoj osobi na korištenje
• Ne zna kada i zašto su joj je nestao novac s računa
• Stižu joj računi za robu koju nije kupila
• Nestaju joj stvari i dragocjenosti
• Promjene raspoloženja, depresija, tjeskoba
• Iznenadna promjena oporuke ili punomoći
• Neplaćeni računi i opomene
• Isključenje struje, vode, grijanja, interneta zbog neplaćenih računa

Komu prijaviti?

Policiji, pozivom na broj 192.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.