Vijesti
Starenje i kvaliteta života: Najbolje u nordijskim, a najgore u zemljama Balkana
U kakvom su odnosu starenje i kvaliteta života analizirao je Eurofound u svojem izvješću za 2021. godinu, a koje je napravljeno u svrhu donošenja europskih politika koje bi trebale unaprijediti kvalitetu života u trećoj životnoj dobi.
Kvaliteta života pojam je koji svatko ponaosob drugačije tumači: Za nekoga to može biti dokolica, za druge putovanje, a vjerojatno za sve – materijalno blagostanje i zdravlje. Ipak, da bi se mogla provoditi istraživanja na temu kvalitete života, valjalo je ovaj pojam definirati i standardizirati.
Kvalitetu života Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira kao “percepciju pojedinca o svom položaju u životu u kontekstu kulture i sustava vrijednosti u kojima živi te u odnosu na svoje ciljeve, očekivanja, standarde i brige”. Standardni pokazatelji kvalitete života uključuju bogatstvo, zaposlenost, okoliš, tjelesno i mentalno zdravlje, obrazovanje, rekreaciju i slobodno vrijeme, društvenu pripadnost, vjerska uvjerenja, sigurnost i slobodu. Kvaliteta života ima širok raspon konteksta, uključujući područja međunarodnog razvoja, zdravstva, politike i zapošljavanja, navodi SZO.
U raspravama o dugovječnosti i životu u trećoj životnoj dobi, kvaliteta života neizbježan je segment i često se kaže kako dug život nije cilj, ako ga ne prati odgovarajuća kvaliteta života koju naši komentatori na društvenim mrežama često ograničavaju zdravljem i mirovinama čija bi visina bila dovoljna za uživanje u životu, a ne samo za puko preživljavanje.
U kakvom su odnosu starenje i kvaliteta života analizirao je Eurofound u svojem izvješću za 2021. godinu, a koje je napravljeno u svrhu donošenja europskih politika koje bi trebale unaprijediti kvalitetu života u trećoj životnoj dobi. Stoga ovo istraživanje stavlja naglaske na materijalno blagostanje starijih generacija, političko sudjelovanje u društvu, percipiranu socijalnu isključenost, mentalnu dobrobit i zadovoljstvo životom.
Eurofound je države podijelio u sedam klastera pri čemu se Hrvatska našla u “središnjem i istočnom klasteru država”, zajedno sa Češkom, Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i Slovenijom.
Između ostalog, novo istraživanje pokazalo je značajne razlike u kvaliteti života između dobnih skupina u Europi. Podjela istok-zapad i sjever-jug vidljiva je i u tim razlikama. Starije generacije općenito uživaju bolju kvalitetu života od mlađih dobnih skupina u zapadnoj Europi, dok je mlađim generacijama bolje u istočnoj Europi.
Galopirajuće siromaštvo prijeti hrvatskim umirovljenicima
Poteškoće sa spajanjem kraja s krajem smanjuju se s dobi nakon sredine života u zapadnoj Europi. Međutim, kontinuirano raste s godinama u većini istočne Europe, s izuzetkom baltičkih država. To je najvjerojatnije povezano s gospodarskom transformacijom bivših socijalističkih republika srednje-istočne Europe i neuspjehom u rješavanju mirovinske situacije građana koji su veći dio života proveli u planskom gospodarstvu, objašnjavaju Eurofoundovi analitičari.
Što se juga Europe tiče, razine mirovina u mnogim državama nisu u potpunosti prilagođene inflaciji na isti način na koji su plaće, što dovodi do gubitka kupovne moći među. Prevedeno, udio mirovine u plaći pada, što je jako dobro poznato hrvatskim umirovljenicima. Osim toga, porasli su troškovi života, posebice troškovi liječenja, na štetu većine umirovljenika.
U svim ostalim klasterima ljudi se s najvećim financijskim poteškoćama susreću u dobi od 35 do 54 godine, vjerojatno više zbog povećanih financijskih zahtjeva kućanstva nego zbog stvarnih razina prihoda. Poteškoće se značajno smanjuju nakon 65. godine u nordijskom (Danska, Finska i Švedska), kontinentalnom (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska) i klasteru zapadnih otoka (Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo), dijelom zahvaljujući intervenciji tradicionalno bogatih država. Poteškoće spajanja kraja s krajem ipak su bile značajno veće kod mlađih ispitanika u 2016. nego kod onih starijih od 65 godina u sva tri klastera.
Socijalna isključenost starijih najgora je u Bugarskoj i Rumunjskoj
Anketari su mjerili osjećaj socijalne isključenosti postavljajući četiri pitanja. Osjećate li se izostavljenima iz društva? Osjećate li da je život postao prekompliciran? Osjećate li da drugi ne prepoznaju vaše potrebe? Osjećate li da vas drugi gledaju s prezirom?
U zapadnoj Europi i na Mediteranu osjećaj socijalne isključenosti općenito raste do srednje dobi i opada prema starosti. Mala je razlika među dobnim skupinama u istočnoj Europi, osim zemalja balkanskog klastera (Bugarska i Rumunjska), gdje je nešto viša među osobama u dobi od 75 i više godina. Isključivost se najmanje percipira u nordijskom klasteru, gdje nema značajnih varijacija s dobi u 2011., ali čini se da su se u 2016. pojavile neke značajne razlike između ljudi u dobi od 65 i više godina i najmlađih skupina.
U baltičkim zemljama percepcija isključenosti značajno se smanjila za sve dobne skupine između 2011. i 2016., a znatno je niža u najmlađoj dobnoj skupini nego u ostalim dobnim skupinama u obje godine. Međutim, ove podatke treba promatrati u kontekstu iseljavanja brojnih stanovnika tih zemalja, a koji su se ranije osjećali društveno izostavljenima i općenito nezadovoljnima.
Analitičari Eurofounda posebno skreću pozornost na rezultat dobiven za balkanski klaster, jer je socijalna isključenost porasla za sve građane između dva istraživanja, ali značajno samo za one u dobi od 75 godina i više. Stariji ljudi u Bugarskoj i Rumunjskoj osjećaju se najviše društveno izopćenima u cijeloj Europskoj uniji, što je povezano i s najlošijim rezultatima koje su postigli u ocjeni mentalne dobrobiti.
Starije ljude politika ne zanima ili ih baš jako zanima
Sudjelovanje i uključivanje u lokalne aktivnosti pomaže poticanju društvene kohezije pružajući osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, osobito u ruralnim područjima. Sudjelovanje u smislu političke uključenosti anketari su ispitali kroz dva pitanja. Jeste li nazočili sastanku sindikata, političke stranke ili političke akcijske skupine? Jeste li kontaktirali političara ili javnog službenika?
Iz rezultata je vidljivo da političko sudjelovanje u društvu raste do sredine života u svim državama članicama, a pada na najniže razine u starijoj dobi. Iako su najniže stope sudjelovanja izmjerene za starije građane, generalno gledani, u toj je skupini i najveća raznolikost: neki su vrlo aktivni, dok su drugi potpuno neuključeni.
Razine političkog sudjelovanja u društvu ispod su prosjeka EU-a u svim istočnoeuropskim državama članicama. Kako analitičari naglašavaju, najniže razine političkog sudjelovanja zabilježene su u bivšim socijalističkim republikama srednje istočne Europe i nema značajnih promjena tijekom vremena. Kultura niskog sudjelovanja u građanskom društvu i dalje postoji u tim zemljama, potvrđujući i nalazi drugih znanstvenika.
Stariji na Balkanu u najvećem riziku od depresije
Mentalno blagostanje raste s godinama u klasterima Nordijskih i Zapadnih otoka (Irska i UK). Postoje male varijacije među dobnim skupinama u kontinentalnom klasteru. U svim ostalim klasterima zemalja mentalno blagostanje opada s godinama, osobito u klasteru Balkana, gdje se čini da su najstariji stari izloženi posebnom riziku od depresije.
Što je sa životnim zadovoljstvom?
U odnosu na ispitivanje iz 2011. godine, u klasteru zapadnih otoka, mladi danas uživaju veće životno zadovoljstvo, no za starije se može reži – suprotno. Slične promjene mogu se vidjeti u nordijskom i kontinentalnom klasteru.
Situacija je prilično drugačija u drugim klasterima zemalja, od kojih je većina bilježila značajan pad zadovoljstva životom za dobne skupine od 45 do 54 godine naviše (ili 55 do 64 godine u slučaju baltičkog klastera) u usporedbi s 2011. godinom.
Najdramatičniji pad dogodio se u balkanskom klasteru, gdje je zadovoljstvo životom dramatično palo za dobnu skupinu od 45 do 54 godine i stabiliziralo se na konstantno niskoj razini do dobi od 75 godina i nakon toga.
Kvaliteta življenja u Hrvatskoj
Usporedbe kvalitete življenja u Hrvatskoj i zemljama članicama EU (EU28) pokazale su da građani Hrvatske procjenjuju niže od europskog prosjeka svoje životno zadovoljstvo, financijsko stanje kućanstava, općenitu kvalitetu življenja te iskazuju niže razine povjerenje u državne institucije (vlada, parlament, pravosuđe, regionalne/lokalne vlasti). Osobito su niske bile razine povjerenja u regionalne i/ili lokalne vlasti gdje je Hrvatska zauzela zadnje mjesto unutar zemalja EU28. Jedini parametar koji je bio procijenjen iznad europskog prosjeka bila su očekivanja o financijskoj situaciji u idućih godinu dana, gdje su hrvatski građani iskazali iznadprosječni optimizam. Rezultati usporedbe različitih parametara kvalitete življenja između stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim životom, zadovoljniji odnosima u obitelji i među prijateljima, osjećajem pripadnosti svojoj okolini i osjećajem sigurnosti u budućnosti. Također, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su više razine povjerenja u pravosuđe, policiju, školstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upućuju na zaključak da je općenita razina kvalitete življenja u nekim aspektima viša u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske. (Kvaliteta življenja, sreća i životno zadovoljstvu u Hrvatskoj i zemljama EU te usporedbe sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske, Kaliterna-Lipovčan i Brajša-Žganec, 2017.)