Iako su zadnji konsolidirani podaci o incidenciji raka u Hrvatskoj objavljeni za 2019. godinu, Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike izračunao je na temelju trendova incidencije i smrtnosti prethodnih godina, da je u Hrvatskoj 2020. godine bilo oko 25.000 novih slučajeva raka i oko 14.000 smrtnih ishoda te bolesti. Opservatorij navodi da su citirane procjene izrađene prije pandemije bolesti COVID-19, što može utjecati i na stvarnu učestalost i na stopu smrtnosti od raka.
I dok su razni stručnjaci prethodnih godina objašnjavali da je incidencija slična incidencijama u drugim europskim državama, smrtnost od raka u Hrvatskoj je među najvišima u Europi. Hrvatska se nalazi na zloglasnom petom mjestu sa stopom smrtnosti standardiziranom prema dobi od 324 smrtna slučaja uzrokovana rakom na 100.000 stanovnika 2020. godine. To je znatno iznad prosjeka EU-a, koji iznosi 264 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika. Najčešća sijela raka u muškaraca su prostata (18 posto), pluća (17 posto) i debelo crijevo (17 posto), a u žena su najčešći rak dojke (25 posto), zatim debelog crijeva (13 posto), pluća (8 posto) i maternice (7 posto).
A pacijenti su, vrlo često, starije osobe, jer rizik od raka raste s brojem doživljenih godina. Više od polovice dijagnoza raka otpada na pacijente koji su proslavili 65. rođendan. Neke od najčešćih vrsta raka, poput raka debelog crijeva i raka dojke, lako je otkriti u ranijim fazama. Tada ih je najbolje liječiti. Druge vrste raka, poput raka pluća, teže je otkriti, a liječenje može biti kompliciranije.
Zašto je rak češći u trećoj životnoj dobi?
Rak se može razviti u bilo kojoj dobi. Ali kako starimo, većina vrsta raka postaje sve češća. S vremenom se stanice u ljudskom tijelu mogu oštetiti. To se može dogoditi slučajno kada se stanice dijele kao i obično, ali uzroci mogu biti i vanjskipoput kemikalija iz duhanskog dima ili ultraljubičastih sunčevih zraka. Naše tijelo uglavnom može sanirati nastalu štetu, ali ponekad se oštećenja nakupljaju i kumulirana mogu uzrokovati rast i razmnožavanje stanica u neželjenom smjeru, uzrokujući rak. Kako starimo, vjerojatnije je da ćemo akumulirati više staničnih oštećenja, a time je i veća vjerojatnost da će neka od tih oštećenja na kraju dovesti do raka. Pri tome ne treba uzeti zdravo za gotovo da će svi u starosti dobiti rak, jer i male promjene u životnoj rutini utječu na stopu vjerojatnosti obolijevanja. A i u slučaju bolesti postoje moderni djelotvorni tretmani.
Mit je da rak izazivaju cjepiva
Među komentarima naših čitatelja pronašle su se i neke teorije protivnika cijepljenja prema kojima cjepivo protiv COVID-a može izazvati rak. To je višestruko demantirano kao tvrdnja za koju ne postoji niti jedan valjani dokaz. Ali istovremeno, neka cjepiva mogu spriječiti neke vrste raka čiji razvoj potiču virusi.
Virusi naime ubacuju svoje gene u ljudsku DNK, što može potaknuti nekontrolirani dijeljenje stanica ljudskog tijela. Srećom, razvijena su cjepiva koja mogu pripremiti imunološki sustav protiv određenih infekcija i tako pomoći u zaštiti od raka koje one mogu izazvati. Dostupna su i odobrena cjepiva protiv HBV-a i nekih sojeva HPV-a, koja mogu pomoći u zaštiti od raka jetre i nekoliko drugih vrsta raka. Osim preventivnih cjepiva, znanstvenici i liječnici istražuju terapijska cjepiva koja se mogu koristiti za liječenje raka. U nastavku donosimo sažete informacije o vrstama raka koje su najčešće u trećoj životnoj dobi.
Rak dojke
Rak dojke jedan je od najčešćih karcinoma u osoba starijih od 60 godina. Zahvaljujući napretku u probiru i liječenju, gotovo 90 posto žena s rakom dojke preživjet će 5 i više godina nakon dijagnoze. Najbolji način otkrivanja raka dojke je redovni mamografski pregled. Mamografija pomaže liječnicima da uoče rak u ranijim fazama kada je liječenje najlakše. Kirurgija, zračenje i kemoterapija koriste se za uspješno liječenje raka dojke.
Podsjetimo, Hrvatska ima Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke s kojim su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 posto do 30 posto, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke, doznajemo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Rak prostate
Rak prostate česta je dijagnoza kod muškaraca starijih od 65 godina. Dobra vijest je da će 98 posto pacijenata s rakom prostate biti živo pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Ova vrsta raka može se otkriti pomoću testa krvi koji traži specifične antigene u krvi. Zdravlje prostate trebalo bi se provjeriti tijekom redovnih godišnjih sistematskih pregleda. Rak prostate se liječi kirurški, zračenjem i kemoterapijom.
Rak crijeva
Više od polovice ljudi koji dobiju rak debelog crijeva staro je 67 i više godina. Zahvaljujući dostupnim tehnikama prevencije, rak debelog crijeva rjeđa je dijagnoza od ostalih vrsta raka. 63 posto ljudi s dijagnozom raka debelog crijeva preživi petogodišnje razdoblje nakon uspostave dijagnoze.
Rak debelog crijeva može se otkriti i spriječiti u isto vrijeme. Pretragom koja se zove kolonoskopija mogu se pronaći prekancerozne izrasline koje se nazivaju polipi. Liječnici ih mogu ukloniti prije nego što izazovu ozbiljne probleme. Ako se rak debelog crijeva ipak razvije, dostupno je nekoliko opcija liječenja.
Rak pluća
Više od polovice ljudi koji dobiju rak pluća stariji su od 70 godina. Iako je došlo do velikog napretka u liječenju ove bolesti, riječ je i dalje o jednom od najsmrtonosnijih karcinoma sa stopom petogodišnjeg preživljavanja od samo 21 posto.
Rutinski pregledi pluća nisu preporučljivi, osim za pušače i one koji su pušili 30 i više godina prije nego su prestali s ovom štetnom ovisnošću. Rak pluća u novije vrijeme otkriva se CT uređajem. Posljednjih godina postoje novi tretmani za rak pluća koji se zovu ciljane terapije. To su lijekovi koji specifično djeluju na stanice raka. Takva vrsta liječenja je u suprotnosti s tradicionalnim kemoterapijama koje mogu utjecati na zdrave stanice i druge dijelove tijela.
Rak mjehura
Više od polovice ljudi s rakom mokraćnog mjehura starije je od 65 godina, a stopa petogodišnjeg preživljavanja je veća od 70 posto. Ne postoje preporučeni rutinski pregledi za rak mokraćnog mjehura. Međutim, liječnik može predložiti testiranje ako postoje određeni čimbenici rizika. To može uključivati povijest raka mokraćnog mjehura ili drugih problema s mokraćnim mjehurom.
Starije osobe bi trebale posebno pripaziti na simptome kao što su krv u mokraći, češće mokrenje (uključujući i noćno mokrenje), bolno mokrenje, čest nagon za hitnim odlaskom na zahod, probleme s mokrenjem i slab mlaz urina. Postoje brojni tretmani za rak mokraćnog mjehura, uključujući operaciju, zračenje i kemoterapiju.
Zašto Hrvati obolijevaju od raka?
Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike navodi bihevioralne i okolišne čimbenike rizika kao vodeće uzroke smrtnosti. Bihevioralnim čimbenicima rizika, između ostaloga prehrambenim čimbenicima, pušenju, konzumaciji alkohola i nedostatku tjelesne aktivnosti, pripisuje se 44 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj 2019., što je iznad prosjeka EU-a (39 posto). Više od petine (22 posto) svih smrtnih slučajeva može se pripisati prehrambenim rizicima (uključujući nedovoljnu konzumaciju voća i povrća te prekomjeran unos šećera i soli), a taj udio znatno je veći od prosjeka EU-a od 17 posto.
Konzumacija duhana (izravna konzumacija i pasivna izloženost dimu) drugi je po redu bihevioralni čimbenik rizika koji pridonosi smrtnosti te je uzrok petine smrtnih slučajeva. Oko 6 posto svih smrtnih slučajeva može se pripisati konzumaciji alkohola, a oko 2 posto smrtnih slučajeva povezano je s nedostatkom tjelesne aktivnosti. Onečišćenje zraka u obliku izloženosti sitnim česticama (PM2,5) i ozonu činilo je oko 6 posto svih smrtnih slučajeva 2019., a taj je udio veći od prosjeka EU-a.
Duhan je jedan od vodećih uzroka raka
Stope pušenja u Hrvatskoj među najvišima su u EU-u, a konzumacija duhana u Hrvatskoj ozbiljan je javnozdravstveni problem i za odrasle i za adolescente, misli Opservatorij. Postignut je tek neznatan napredak u smanjenju stopa pušenja, a uzrok su tome općenito popustljive politike protiv pušenja. Više od petine (22 posto) odraslih Hrvata 2019. je navelo da puši svakodnevno, a taj je udio viši od prosjeka EU-a, koji iznosi 20 posto. Prevalencija pušenja u žena relativno je visoka jer je 2019. svaka peta žena navela da puši svakodnevno. To je treća po visini stopa pušenja među ženama u EU-u (jednaka kao u Grčkoj), iako redovito puši više muškaraca (26 posto). Zabrinjava i redovita konzumacija duhana među tinejdžerima. Četvrtina petnaestogodišnjih dječaka i djevojčica navela je 2018. da su prethodnog mjeseca pušili, što je četvrta stopa po visini u EU-u.
Jesu li rak i karcinom ista stvar?
Ne. Rak je uvriježena oznaka za zloćudne tumore, a karcinom je tek jedna od podvrsta zloćudnih tumora.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
