I nakon smirivanja pandemije, hrvatski umirovljenici pojačano umiru. Zašto i što se može učiniti?

Hrvatska kao većina europskih zemalja bilježi rapidno rastuće brojeve novozaraženih koronavirusom. Riječ je podvarijantama omikrona BA.4 i BA.5, potvrdili su znanstvenici, uz napomenu da mjesta panici nema. Naime, riječ je o virusima koji se brzo šire, no ne izazivaju prevelik broj hospitalizacija.

No visok broj smrti unutar starije populacije, nažalost, nastavljen je i nakon što su se zbog povoljne epidemiološke situacije ukinule gotovo sve mjere. Samo je u periodu od siječnja do svibnja ove godine umrlo 22.611 korisnika mirovina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. A to je čak za 136 korisnika više nego u istom periodu 2021. godine. U odnosu na 2018. godinu, ove je godine umrlo čak 7.000 umirovljenika više.

Razloge ovome tražiti u činjenici da tijekom pandemije pripadnici treće životne dobi često iskazivali usamljenost, zanemarili su zdrave navike i imali nove troškove koje mirovine nisu pratile. Naime, iako su mirovine očuvane kao siguran izvor prihoda, one su čak i u nepandemijsko vrijeme neadekvatne za zdrav i normalan život.

Pri tome ne treba zaboraviti da su brojni zdravstveni pregledi tijekom dvije pandemijske godine bili otkazivani, a sam izravan dolazak do liječnika bio je često puta nemoguć. U Hrvatskoj je oko 22 posto ispitanika starijih od 50 godina doživjelo da im je zakazani pregled bio otkazan. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno, podacima  iz sustava Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, 46 hrvatskih bolnica je u 2020. godini obavilo oko 110 tisuća pregleda manje ili oko 20 posto u odnosu na 2019. godinu, podaci su iz istraživanja SHARE Corona objavljeni sredinom prošle godine.

I sama priroda bolesti takva je da je pogubnija za starije ljude u smislu kaskadnog narušavanja zdravlja. Nekoliko je istraživanja dokazalo da COVID napada više organa u ljudskom tijelu te može pokrenuti druga bolesna stanja koja vode ka smrti.

Kakvo je stanje u Europi?

Sve to pokazuju i europska objedinjena istraživanja prema kojima ova hrvatska dijagnoza nije jedina takva unutar Europske unije. Naime, Eurofond (Europska fondacija za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) objavilo je početkom godine znanstveno izvješće naslovljeno “COVID-19 i stariji ljudi: Utjecaj na njihove živote, podršku i skrb”. Riječ je o agenciji sa sjedištem u Dublinu koja se usredotočuje na istraživanje, prikupljanje i komuniciranje informacija. Agencija je osnovana 1975. godine, a osnivatelj joj je Vijeće Europe. U ključnim nalazima ovog istraživanja, iza kojeg stoji tim znanstvenika predvođenih Hansom Duboisom, stoji:

U EU-u su osobe svih dobnih skupina postale izloženije riziku od problema s mentalnim zdravljem i usamljenosti tijekom pandemije, ali posljedice su bile posebno ozbiljne među mladima i osobama starijima od 80 godina. U ljeto 2020. 23 posto osoba starijih od 80 godina izjavilo je da osjeća tužno ili depresivnije nego prije pandemije.

Društveni kontakti smanjili su se u svim dobnim skupinama, među ostalim i za osobe starije od 50 godina. Kontakti uživo, posebno s članovima obitelji koji nisu djeca, zamijenjeni su kontaktima na daljinu. Među starijim osobama osobito zabrinjavajući trendovi uočeni su u osoba starijih od 80 godina: u ljeto 2020. 18 posto osoba iz te dobne skupine izjavilo je da se osjeća usamljenije nego prije pandemije, a trećina njih uopće nije napustila svoj dom.

Loša prehrana, alkohol i cigarete

Smanjena tjelesna aktivnost tijekom pandemije povećala se s dobi. U ljeto 2020. 41 posto osoba u dobi od 50 do 79 godina i 46 posto osoba starijih od 80 godina išlo je u šetnje rjeđe nego prije pandemije. Pušenje, nezdrava prehrana i konzumacija alkohola u nekih su se osoba povećali, a u drugih smanjili, pri čemu su zdraviji trendovi uočeni među najstarijim dobnim skupinama.

Starije osobe rjeđe su radile na daljinu tijekom pandemije i za njih je bilo manje vjerojatno da su ikad radile na daljinu, što je dovelo do povećanja dobne razlike u pogledu rada na daljinu. Starije su osobe u manjoj mjeri nego mlađe izjavile da je njihov rad negativno utjecao na njihov privatni život.

Nastavljen je trend povećanja zaposlenosti starijih osoba pokrenut prije pandemije, a nezaposlenost je manje utjecala na starije osobe nego na mlađe osobe. Međutim, skupine starijih radnika postale su nezaposlene i suočile se s poteškoćama u pronalasku novog zaposlenja; neke su starije osobe također otišle u mirovinu ranije nego što su namjeravale.

Manje mogućnosti za rad

Broj radnih sati češće se smanjio za starije radnike nego za mlađe, uglavnom među samozaposlenim osobama, koje su prekomjerno zastupljene među starijim radnicima, osobito onima u dobi od 65 i više godina.

Starije su se osobe suočavale sa smanjenjem prihoda rjeđe od mlađih osoba, ali se njihova financijska situacija također rjeđe poboljšala. Mirovine su bile stabilan izvor prihoda. Povećanja rashoda, kao što su ona povezana s privatnim prijevozom i potrebama za skrbi, uzrokovala su probleme, osobito za skupine osoba s niskim primanjima, a osjećaj nesigurnosti prihoda bio je raširen.

Tijekom pandemije partneri i djeca često su odgovarali na potrebe starijih osoba za podršku, što je predstavljalo izazov za starije osobe bez neformalne mreže podrške.

Pojavile su se mnoge privatne i javne inicijative za podršku usmjerene na starije osobe, uključujući telefonske linije za rješavanje problema usamljenosti i mentalnog zdravlja te usluge dostave prehrambenih proizvoda i lijekova.

Što učiniti?

Eurofondov nalaz nije sam sebi svrha pa su na temelju njega izrađene smjernice za donošenje politika koje bi u nastavku i nekim budućim pandemijskim krizama trebale unaprijediti kvalitetu života i skrb za starije osobe.

Između ostalog, to su razvijanje i fleksibilizacija socijalne skrbi i zdravstva. Predlaže se unaprjeđenje civilnog društva u smislu što bržeg reagiranja potrebe. Vladama se savjetuje da se inicijative iznikle na pandemijskim potrebama starijih osoba. Inicijative bi trebale postati trajne, a naučeno iz njih implementirati u postojeće sustave. Također, potiču se vlade da uče iz iskustava drugih.

Eurofond kaže da treba provesti daljnja istraživanja sa starijim osobama u ranjivom položaju (na primjer, osobama koje žive same) i osobama koje su često isključene iz istraživanja (osobito sa korisnicima usluga skrbi u domovima za starije i nemoćne osobe) i primijeniti zaključke tih istraživanja u izradi politika.

Treba olakšati upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije, među ostalim u primarnoj skrbi i u okviru podrške njegovateljima, ali i prepoznati njezina ograničenja, posebno u pogledu pružanja zahtjevnijih oblika skrbi.

Uz to valja osigurati pristup uslugama za mentalno zdravlje i rješavati uzroke problema s mentalnim zdravljem, kao što su društvena izolacija i nesigurnost prihoda. Naglašena je i važnost poboljšanja društvene interakcije koja je ključna za dobrobit, i to uključivanjem starijih osoba u smislene aktivnosti, osmišljavanjem javnih prostora kojima se olakšava interakcija i ulaganjem u skrb u kući i zajednici.

U politikama treba ugraditi bolju ravnotežu između aktivnosti skrbi i aktivnosti koje nisu povezane sa skrbi, među ostalim za neformalne pružatelje skrbi koji nisu zaposleni, povećanjem pristupa privremenoj skrbi i drugim oblicima podrške.

Starije osobe pružaju pomoć drugima

Ne treba zaboraviti da su starije osobe često volonteri koji pružaju pomoć drugima i to valja priznati. Treba osigurati osposobljavanje i smanjiti administrativne prepreke za volontere.

Ipak, naglašeno je u ovom znanstvenom izvješću, pružanje odgovora na manjak njegovateljskog osoblja angažiranjem volontera predstavlja rizik, među ostalim u pogledu kontinuiteta i kvalitete skrbi.

U politikama, smatra ova organizacije, treba pridati veću pozornost radnicima koji žele raditi više radnih sati, gospodarski neaktivnim osobama koje žele raditi i dugotrajno nezaposlenim osobama. Osim toga, savjetuje se poticati pozitivne navike stečene tijekom pandemije, kao što su zdravi oblici ponašanja, i osigurati cjenovno pristupačne internetske veze za one koji žele nastaviti svoj društveni život na internetu.

Eurofond ne savjetuje ni zelene osi europske politike pa savjetuje poticati aktivne načine prijevoza, čime će se također doprinijeti rješavanju problema pretilosti i zelenoj tranziciji. Zaključuje i da treba poboljšati životno okruženje ljudi. Starije osobe provode više vremena u svojim domovima i kvartovima nego mlađe osobe; mjere ograničenja kretanja ukazale su na važnost tih životnih okruženja za kvalitetu života u Europi čije je stanovništvo sve starije. Uz to treba poboljšati pravednost i spriječiti stereotipe usmjeravanjem na potrebe, a ne na dobne skupine. Izbjegavati pretjerano isticanje zaposlenosti i aktivnog starenja, uvažavajući činjenicu da se napredak u širem smislu odnosi na kvalitetu života.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.