“Da nemam vrta, samo bih propadala sjedeći pred televizorom. A i puno lošije bih se hranila. Mirovina mi ne bi bila dovoljna, a ovako imam svega. I što je najbolje, sve je zdravo i nezagađeno”, kaže na našoj stranici Facebooka 75-godišnja čitateljica Marija. Ona je samo jedna od brojnih vrtlara koje smo ove godine obilazili među njihovim gredicama, radeći priče u svrhu promocije zdravog i aktivnog starenja.
Jer, vrtlarstvo je jedna od najboljih aktivnosti koje možemo raditi na otvorenom. Stimulira sva osjetila, jača našu povezanost s prirodom, a može nas nagraditi prekrasnim okolišem, svježim cvijećem i što je još praktičnije – hranom. Vrtlarstvo je u nekim razvijenim zemljama svijeta – terapija. U nekim drugim, poput Velike Britanije, vrtlarenje je – kultura.
Bezbrojna su istraživanja dokazala fizičke i emocionalne dobrobiti interakcije sa zelenim površinama, pa čak i njihovog pasivnog promatranja. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prepoznaje vrtlarstvo kao višekomponentnu tjelesnu aktivnost koja uključuje aerobne elemente, elemente za jačanje mišića i ravnotežu te se ubraja u preporuke za tjedne vježbe. Ne samo da rad u prirodi pomaže starijim tijelima da ostanu jaka i fleksibilna, već također pruža priliku za izlaganje sunčevoj svjetlosti, što može povećati razinu vitamina D i poboljšati raspoloženje.
Vrt kao terapija
Vrtlarstvo je jeftino, terapeutsko, korisno i društveno, zbog čega postaje sve popularnije u velikim gradovima koji poput Zagreba zapuštene livade i šikare na rubu grada pretvaraju u komunalne vrtove. I neki napredni hrvatski domovi za umirovljenike koriste vrtove kao mjesto socijalizacije i popravljanja odnosa unutar zajednice štićenika, dok je, recimo, u Velikoj Britaniji sasma uobičajen angažman hortikulturnog terapeuta u brojnim situacijama gdje je terapija potrebna.
Primjerice, hortikulturni terapeuti rade s osobama koje su pretrpjele moždani udar, ali i s psihijatrijskim pacijentima gdje se postižu sjajni rezultati u ranijim stadijima demencije. Koliko je vrtlarenje važno i korisno za zajednicu kazuje i podatak da neka sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu nude kolegije hortikulture koji uključuju module o socijalnoj i terapijskoj hortikulturi.
Prednosti vrtlarenja u trećoj životnoj dobi
Rad u vrtu poboljšava raspoloženje. Vrtlarstvo može učiniti da se osjećamo mirnije i zadovoljnije. Usmjeravanjem pažnje na trenutne zadatke i fini rad kojim vrtlarstvo obiluje možemo potisnuti negativne misli i osjećaje te učiniti da se trenutno osjećamo bolje. Samo provođenje vremena u blizini biljaka mnogim ljudima olakšava stres.
Rad u vrtu podiže samopoštovanje. Samopoštovanje je stav prema sebi samima, mjera koliko sami sebe cijenimo. Pomoći biljci da raste veliki je podvig. Vrtlar za tu biljku preuzima odgovornost, a njen napredak daje smisao vrtlarevu životu. Ukratko, kada vidimo da naš rad rezultira zdravim biljkama, pojačavamo osjećaj vlastite vrijednosti i uspješnosti.
Rad u vrtu poboljšava koncentraciju. Vrtlarstvo je vježba koncentracije i strpljenja. Ono pokazuje koliko se dugo možemo usredotočiti na jednu stvar i i koliko dugo možemo čekati na rezultate koji ovise o nama, ali i cijelom spektru nepredvidljivih okolnosti. Ako nam je teško ostati usredotočenima na zadatke, razgovore ili teme u svakodnevnom životu, vrtlarstvo nam može pomoći naučiti se koncentrirati na ono što je ispred nas. Istraživanja pokazuju da aktivnosti na otvorenom mogu smanjiti simptome slične ADHD-u.
Vrtlarenje produžuje život i kompenzira izostanak sportskih aktivnosti
Ove je teze potvrdilo i 2020. godine objavljeno istraživanje “Pozitivno starenje i benefiti vrtlarskih aktivnosti kod kuće i u zajednici” kojega je vodila australska geropsihologinja dr. Theresa Scott. Četiri ili više sati vrtlarske aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta četiri ili više puta tjedno bilo je povezano s značajno manjim rizikom od umiranja i stopom smrtnosti u uzorku starijih sudionika koji su patili od kardiovaskularnih bolesti, objavljeno je.
Ispitanici unutar ovog uzorka provodili su desetak sati tjedno vrtlareći različitim razinama intenziteta, uključujući plijevljenje i grabljanje, zalijevanje, njegovanje biljaka i grmlja, kompostiranje i košnju travnjaka. Vrtlarstvo može biti jedan od načina da se nadoknadi pad intenziteta u drugim tjelesnim aktivnostima, kao što je smanjenje sudjelovanja u drugim rekreacijskim ili sportskim aktivnostima. Upravo se na ovim temeljima zasniva i takozvano podržavano vrtlarstvo.
Vrtlarenje ubrzava prilagodbu na nove životne okolnosti
Navedeni rezultati, tvrde znanstvenici, naglašavaju imperativ uspostavljanja programa skrbi kod kuće i zajednice koji podržavaju starije odrasle osobe koje žive u vlastitim domovima da nastave s vrtlarstvom dok stare. Buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na utvrđivanje koristi koje podržavano vrtlarstvo može donijeti starijim osobama. Rezultati imaju važne implikacije za osobe koje planiraju mirovinu i ustanove za smještaj starijih osoba koje žele zadovoljiti želju starijih osoba da se nastave baviti s vrtlarstvom. Kada su starije odrasle osobe prisiljene promijeniti svoju stambenu situaciju, mogućnost osnivanja ili posjećivanja vrta može biti jedan od načina uspostavljanja veze s novim mjestom, zaključuje se u ovom istraživanju.
Unatoč stalnom interesu za vrtlarstvo, nema sumnje da fizički aspekti ove razonode i terapije s godinama postaju sve veći izazov. Saginjanje, podizanje, klečanje, čučanje, plijevljenje i orezivanje – da ne spominjemo suočavanje sa suncem, vrućinom i kukcima – može biti problematično za starije vrtlare. Ovo su neke od stvari koje mogu otežati vrtlarenje, no to ne znači da treba odustati od gredica i plijevljenja:
Koža: Krhka i stanjena koža čini starije ljude osjetljivima na udarce, modrice i opekline od sunca.
Oči: Promjene u građi očne leće, gubitak perifernog vida i općenito slabiji vid mogu ograničiti aktivnosti.
Mozak: Mentalno zdravlje, sposobnost razmišljanja i pamćenja mogu biti pogođeni demencijom i sličnim stanjima.
Tjelesna temperatura: Osjetljivost na temperaturne promjene i sklonost dehidraciji ili iscrpljenosti toplinom, uobičajene su brige kod tjelesne aktivnosti na otvorenom za starije osobe.
Kosti: Padovi su češći jer je ravnoteža u starijih osoba poremećena. Osteoporoza i artritis mogu ograničiti kretanje i fleksibilnost.
Što učiniti?
Upravo zbog navedenih problema koji se vežu uz starenje, vrtove treba prilagoditi starijim osobama kako bi što duže ostali u njima. Prakse gradova koji imaju razvijeno urbano, komunalno i terapeutsko vrtlarstvo uključuju modifikacije vrtnih prostora, alata i opreme kako bi se smanjio fizički stres povezan s vrtlarstvom za starije osobe. Prijedlozi uključuju:
- Organiziranje okomitih ili visećih vrtova kako bi vrtne gredice bile dostupne za sadnju i berbu.
- Organiziranje izdignutih gredica kako bi se starije osobe što manje saginjale i kako bi im bio olakšan pristup.
- Osiguravanje dovoljno širokih prolaza između gredica i parcela kako bi između njih mogla proći kolica za invalide.
- Osiguravanje prilagodljivih alata i opreme, nabavka laganih alata te plastičnih traka, pjene i cijevi pomoću kojih se alati mogu prilagoditi za bolje korištenje.
- Osiguravanje hladovine za rad u ljetnim mjesecima, osiguravanje pitke vode te stolaca i stolova za odmor.
- Osiguravanje lako dostupnog sanitarnog čvora.
- Osiguravanje pouzdanog javnog prijevoza do gradskih vrtova.
Kako u Zagrebu do vrtne parcele?
Grad Zagreb periodički raspisuje natječaje za vrtne parcele, vezano uz pojedine gradske četvrti. Parcele se daju bez naknade na dvogodišnje korištenje s mogućnošću produljenja ugovora. Pravo prijave na ove natječaje imaju osobe koje u metropoli imaju prijavljeno prebivalište, a pri tome ne smiju imati u vlasništvu suvlasništvu, zakupu ili na korištenju drugo obradivo zemljište. Zahtjev za davanje na korištenje vrtne parcele može podnijeti samo jedan član zajedničkog kućanstva.
No nije dovoljna samo dobra volja, već treba proći i evaluaciju pri čemu se bodovi dobivaju na temelju duljine prebivanja u Zagrebu te na temelju četvrti u kojoj podnositelj zahtjeva prebiva. U obzir se uzima i socijalni status pa se bodovi dodjeljuju po kriteriju prosječnih mjesečnih primanja po članu zajedničkog kućanstva ostvarenih u prošloj godini. Uz to, dodatne bodove će dobiti nezaposlene osobe, branitelji, umirovljenici te oni koji imaju maloljetnike kao članove kućanstva. Ni dokumentaciju s kojom će se pobrojano dokazivati nije posve jednostavno prikupiti, no oni koji su uspjeli kažu da nije posve nemoguće.
Željka Medak (foto: Gordana Arh)
Željka Medak (70), zagrebačka urbana vrtlarica: Nema bolje terapije
“Kad biljčice na proljeće malo stasaju na balkonu, prenesem ih ovdje u vrt. Sav vrt sama prokopam, nije to nikakav problem. Od sijanja do sadnje prođe nekih dva mjeseca, i potom prođu još dva do prvih plodova. Uživam gledati i živjeti taj prirodni ciklus. Muka je to velika, ali je nagrada nemjerljiva. Ne samo financijska, ne radim ja ovo iz puke nužde. Fizički me rad toliko psihički opušta, da za mene nema bolje terapije. Druge terapije niti ne trebam, jer nemam problema ni s tlakom, ni sa spavanjem, ni s drugim zdravstvenim boljkama.”
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
