Vijesti

Umirovljenički standard: HSU je Vladi uputio niz konkretnih prijedloga, odgovora za sada nema

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) s jednim saborskim zastupnikom, Silvanom Hreljom, podržava Vladu Andreja Plenkovića u parlamentu. Uz izravni kanal kojega tako ima prema samoj izvršnoj vlasti, stranka je odlučila objavama u nizu skrenuti pozornost na sebe, ali i na probleme koji muče umirovljenike. U nastavku ovoga priloga analiziramo što to HSU predlaže, a što bi moglo bitno poboljšati život umirovljenika.

Objavljeno

|

Savjet Hrvatske stranke umirovljenika sastavio je Prijedlog interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba. Riječ je, kažu, o skupu mjera i aktivnosti koje u dobroj vjeri podastiru Vladi Republike Hrvatske (radi pripreme vezanih propisa te provedbe mjera) ali i najširoj javnosti.

Inflaciji se ne nazire kraj

Iz stranke napominju da usklađivanje mirovina sva puta godišnje znači i polugodišnje zaostajanje za za povećanjem plaća i troškova života jer je sama formula usklađivanja u Zakonu tako postavljena.
Kao razlog inflaciji, HSU navodi najavu najava uvođenja eura, gospodarske probleme uzorkovane dvogodišnjom pandemijom te rat u Ukrajini. “Najviše poskupljuju upravo oni proizvodi koji su nužni za život svih nas, ulje, brašno, šećer, kruh, mlijeko, meso te naravno energenti. Od svih skupina u društvu najviše to pogađa umirovljenike. Jer što vrijedi kad ‘stručnjaci’ kažu da su jahte i umjetničke slike pojeftinile. Ti koji to apostrofiraju i ne znaju koliko vrijeđaju svakog našeg starijeg čovjeka”, misle u najjačoj umirovljeničkoj stranci.

Trenutno stanje

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj 2022., udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je 35,6 posto i nikad u povijesti nije bio manji, zbog čega je Hrvatska na samom začelju Europske unije. Prosječna mirovina je 2.706,81 kn, pa čak i kad isključimo korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosječna mirovina je 3.047,41 (udio od 40 posto u prosječnoj neto plaći), dakle na samoj granici siromaštva. A granica je 2.927 kuna za jednočlano kućanstvo i to za 2020. godinu dok se još čekaju se službeni podaci za 2021. godinu – i vjerojatno će granica iznositi 3.200 kuna. A mirovinu ispod prosječne mirovine bez korisnika po međunarodnim ugovorima, dakle ispod 3.047 kuna, prima čak 540.000 umirovljenika ili polovina od ukupnog broja umirovljenika koji su u mirovinu u otišli prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

HSU podsjeća da se mirovine usklađuju na godišnjoj razini od otprilike 2 do 3 posto, a inflacija je službeno preko 9 posto, a stvarno je vjerojatno i veća. Dakle, inflacija je gotovo četverostruko veća od postotka usklađivanja mirovina. Ono što je dodatno posebno nepovoljno je da se ne vidi kraj teškoćama i nepovoljnim kretanjima u svim segmentima društva, upozoravaju umirovljenički eksperti i predlažu:

Uvećanje osobnog odbitka umirovljenika za zdravstvene usluge i nabavku ortopedskih pomagala

Do porezne reforme u vrijeme financijske krize (2009./2010.) tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak mogao uvećati i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala.

U posljednje vrijeme, posebno dolaskom COVID pandemije, hrvatski zdravstveni sustav sve teže može u prihvatljivim rokovima, bez dugih čekanja na listama, provoditi liječenje, operacije, razna snimanja, kontrole za umirovljenike i starije osobe.

foto: Sandro Bura

Zbog toga su mnogi građani, posebno umirovljenici i starije osobe, prema saznanjima HSU-a, bili prisiljeni koristiti usluge privatnih poliklinika i sve to skuplje plaćati, a na kraju godine i ti troškovi ulaze u poreznu osnovicu na koju se plaća porez na dohodak. “Jesu li umirovljenici cijeli radni vijek plaćali doprinose, a sada im je zdravstvo nedostupno i još na te troškove plaćaju porez?” pita HSU.

Također, nemogućnost odlaska liječniku i obavljanje kontrolnih, ali i dijagnostičkih pregleda u vrijeme pandemije virusa COVID-19, značajno je dovelo do povećanja smrtnosti umirovljenika, i to ne samo od korone nego i svih drugih bolesti.

Iščitavajući podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, HSU analizira kako je broj umrlih korisnika mirovine veći u odnosu na predpandemijsko vrijeme za preko 12.000 (2019. – 48.505, 2021. – 60.815), a ove godine u prva 4 mjeseca umrlo je za 27 posto više umirovljenika nego u prva 4 mjeseca 2020. godine (14.341 u 2020. prema čak 18.223 u 2022.)

Stoga je Hrvatska stranka umirovljenika predložila Vladi RH da se izmjenama Zakona o porezu na dohodak opet omogući da se osobni odbitak može uvećati i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga, nabavku lijekova (doplate) i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, do određenog iznosa, ako ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanjem. Usto se predlaže i uvođenje besplatnih sistematskih pregleda za sve umirovljenike i starije osobe iznad 65. godina.

Ukidanje mogućnosti sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Gotovo sve umirovljeničke organizacije proteklih desetak godina ističu kako mogućnost takozvanih dosmrtnih ugovora otvara cijelu industriju lešinarenja nad bespomoćnim starcima.

HSU pak u javno objavljenom dokumentu navodi da je za ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju zainteresiran velik broj umirovljenika, jer time žele osiguravati svoju materijalnu i socijalnu sigurnost u starosti, dajući za uzvrat svoju imovinu, u pravilu nekretnine). To ih, osobito u slučaju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju stavlja u ranjivi položaj i veliku mogućnost da ostanu i bez uzdržavanja i bez imovine, jer njihova imovina samim činom potpisa ugovora prelazi u vlasništvo pružatelja dosmrtnog uzdržavanja.

“U ova olovna vremena neimaštine i inflacije, upravo su umirovljenici kao najsiromašniji, ali i najugroženijeg zdravlja, i fizičkog i mentalnog, ona kategorija građana koja je podložna manipulaciji pohlepnih i imućnih”, navodi Savjet stranke koji smatra da treba sasvim onemogućiti sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Zalažu se za ostavljanje mogućnosti sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, ali i tu uz daleko veću kontrolu, evidenciju i besplatnu pravnu pomoć umirovljenicima prilikom sklapanja ugovora.

“Dakle, predlažemo ugovore o dosmrtnom uzdržavanju ukloniti sasvim iz Zakona o obveznim odnosima, kao vrste ugovora, sklapanje kojih za korisnike uzdržavanja po takvim ugovorima u pravilu završavaju prijevarom osobe kojoj treba takva usluga. Pritom napominjemo da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima koji je zastupnik HSU podnio Hrvatskom saboru već odavno uvršten u dnevni red i treba ga samo žurno staviti na raspravu i izglasati, u što uopće ne sumnjamo”, zaključuju u svojem Prijedlogu. Više o ovim ugovorima i ključnim razlikama između njih potražite na kraju ovog teksta.

Podsjetimo, Hrvatska stranka umirovljenika nedavno je Vladi RH predložila i uvođenje mjesečnog dodatka na mirovinu svim umirovljenicima za vrijeme dok se ne obuzda inflacija. “Podsjećamo kako smo nakon vladine najave o uvođenju jednokratnog energetskog dodatka izrazili skeptičnost prema tom prijedlogu i već tada zatražili mjesečnu isplatu koju smo nazvali Dodatak za preživljavanje“, naveli su.

Zatražili su i uvođenje takozvane umirovljeničke kartice koju bi primio umirovljenik zajedno s rješenjem o mirovini. Kartica s mogućnošću takozvanog cash backa objedinila bi postojeće te nove financijske popuste na koje bi imali pravo samo umirovljenici. Za umirovljeničku karticu izrađena i opširna studija iz koje se lako iščitava opravdanost njezinog uvođenja, tvrde iz HSU-a.

Što su to ugovori o doživotno, a što o dosmrtnom uzdržavanju

Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju su dvostranoobvezni, naplatni i strogo formalni ugovori, uređeni Zakonom o obveznim odnosima. Ugovor možete sklopiti kao davatelj ili primatelj uzdržavanja.

Sklapate li ga kao davatelj, obvezujete se da ćete primatelja uzdržavanja (drugu stranu ili neku treću osobu) uzdržavati do njegove smrti. Ako ugovor sklapate kao primatelj uzdržavanja, izjavljujete da dajete davatelju uzdržavanja svu ili dio svoje imovine.

Osnovna razlika između ovih ugovora je trenutak prijenosa imovine:

  • kod ugovora o doživotnom uzdržavanju – trenutak smrti primatelja uzdržavanja
  • kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju – odmah nakon sklapanja ugovora.

Prava i obveze u ugovoru samostalno se dogovaraju s drugom stranom te one ovise o potrebama i mogućnostima ugovornih strana i različite su od slučaja do slučaja, ali najčešće se odnose na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kao što su pružanje ili osiguravanje smještaja, pomoć oko održavanja higijene, osiguranje odjeće i obuće, osiguravanje hrane i pića, davanje određenog iznosa novca u pravilnim vremenskim razmacima, sahrana primatelja uzdržavanja itd.

Preciznim uređenjem opsega i načina uzdržavanja smanjujete mogućnost nesporazuma i eventualnih zahtjeva za raskid ugovora zbog neispunjenja ugovornih obveza.

Ugovor mora biti:

  • sastavljen u pisanom obliku
  • ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.

Ovlaštena osoba prilikom ovjere ili sastavljanja ugovora mora pročitati ugovor objema stranama i upozoriti ih na njegove posljedice. Za sudsku ovjeru ugovora o doživotnom uzdržavanju i dosmrtnom uzdržavanju plaća se pristojba u iznosu od 300 kuna. (izvor: Vlada RH)

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Exit mobile version