Umirovljenički standard: HSU je Vladi uputio niz konkretnih prijedloga, odgovora za sada nema

Savjet Hrvatske stranke umirovljenika sastavio je Prijedlog interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba. Riječ je, kažu, o skupu mjera i aktivnosti koje u dobroj vjeri podastiru Vladi Republike Hrvatske (radi pripreme vezanih propisa te provedbe mjera) ali i najširoj javnosti.

Inflaciji se ne nazire kraj

Iz stranke napominju da usklađivanje mirovina sva puta godišnje znači i polugodišnje zaostajanje za za povećanjem plaća i troškova života jer je sama formula usklađivanja u Zakonu tako postavljena.
Kao razlog inflaciji, HSU navodi najavu najava uvođenja eura, gospodarske probleme uzorkovane dvogodišnjom pandemijom te rat u Ukrajini. “Najviše poskupljuju upravo oni proizvodi koji su nužni za život svih nas, ulje, brašno, šećer, kruh, mlijeko, meso te naravno energenti. Od svih skupina u društvu najviše to pogađa umirovljenike. Jer što vrijedi kad ‘stručnjaci’ kažu da su jahte i umjetničke slike pojeftinile. Ti koji to apostrofiraju i ne znaju koliko vrijeđaju svakog našeg starijeg čovjeka”, misle u najjačoj umirovljeničkoj stranci.

Trenutno stanje

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj 2022., udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je 35,6 posto i nikad u povijesti nije bio manji, zbog čega je Hrvatska na samom začelju Europske unije. Prosječna mirovina je 2.706,81 kn, pa čak i kad isključimo korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosječna mirovina je 3.047,41 (udio od 40 posto u prosječnoj neto plaći), dakle na samoj granici siromaštva. A granica je 2.927 kuna za jednočlano kućanstvo i to za 2020. godinu dok se još čekaju se službeni podaci za 2021. godinu – i vjerojatno će granica iznositi 3.200 kuna. A mirovinu ispod prosječne mirovine bez korisnika po međunarodnim ugovorima, dakle ispod 3.047 kuna, prima čak 540.000 umirovljenika ili polovina od ukupnog broja umirovljenika koji su u mirovinu u otišli prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

HSU podsjeća da se mirovine usklađuju na godišnjoj razini od otprilike 2 do 3 posto, a inflacija je službeno preko 9 posto, a stvarno je vjerojatno i veća. Dakle, inflacija je gotovo četverostruko veća od postotka usklađivanja mirovina. Ono što je dodatno posebno nepovoljno je da se ne vidi kraj teškoćama i nepovoljnim kretanjima u svim segmentima društva, upozoravaju umirovljenički eksperti i predlažu:

Uvećanje osobnog odbitka umirovljenika za zdravstvene usluge i nabavku ortopedskih pomagala

Do porezne reforme u vrijeme financijske krize (2009./2010.) tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak mogao uvećati i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala.

U posljednje vrijeme, posebno dolaskom COVID pandemije, hrvatski zdravstveni sustav sve teže može u prihvatljivim rokovima, bez dugih čekanja na listama, provoditi liječenje, operacije, razna snimanja, kontrole za umirovljenike i starije osobe.

Zbog toga su mnogi građani, posebno umirovljenici i starije osobe, prema saznanjima HSU-a, bili prisiljeni koristiti usluge privatnih poliklinika i sve to skuplje plaćati, a na kraju godine i ti troškovi ulaze u poreznu osnovicu na koju se plaća porez na dohodak. “Jesu li umirovljenici cijeli radni vijek plaćali doprinose, a sada im je zdravstvo nedostupno i još na te troškove plaćaju porez?” pita HSU.

Također, nemogućnost odlaska liječniku i obavljanje kontrolnih, ali i dijagnostičkih pregleda u vrijeme pandemije virusa COVID-19, značajno je dovelo do povećanja smrtnosti umirovljenika, i to ne samo od korone nego i svih drugih bolesti.

Iščitavajući podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, HSU analizira kako je broj umrlih korisnika mirovine veći u odnosu na predpandemijsko vrijeme za preko 12.000 (2019. – 48.505, 2021. – 60.815), a ove godine u prva 4 mjeseca umrlo je za 27 posto više umirovljenika nego u prva 4 mjeseca 2020. godine (14.341 u 2020. prema čak 18.223 u 2022.)

Stoga je Hrvatska stranka umirovljenika predložila Vladi RH da se izmjenama Zakona o porezu na dohodak opet omogući da se osobni odbitak može uvećati i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga, nabavku lijekova (doplate) i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, do određenog iznosa, ako ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanjem. Usto se predlaže i uvođenje besplatnih sistematskih pregleda za sve umirovljenike i starije osobe iznad 65. godina.

Ukidanje mogućnosti sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Gotovo sve umirovljeničke organizacije proteklih desetak godina ističu kako mogućnost takozvanih dosmrtnih ugovora otvara cijelu industriju lešinarenja nad bespomoćnim starcima.

HSU pak u javno objavljenom dokumentu navodi da je za ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju zainteresiran velik broj umirovljenika, jer time žele osiguravati svoju materijalnu i socijalnu sigurnost u starosti, dajući za uzvrat svoju imovinu, u pravilu nekretnine). To ih, osobito u slučaju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju stavlja u ranjivi položaj i veliku mogućnost da ostanu i bez uzdržavanja i bez imovine, jer njihova imovina samim činom potpisa ugovora prelazi u vlasništvo pružatelja dosmrtnog uzdržavanja.

“U ova olovna vremena neimaštine i inflacije, upravo su umirovljenici kao najsiromašniji, ali i najugroženijeg zdravlja, i fizičkog i mentalnog, ona kategorija građana koja je podložna manipulaciji pohlepnih i imućnih”, navodi Savjet stranke koji smatra da treba sasvim onemogućiti sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Zalažu se za ostavljanje mogućnosti sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, ali i tu uz daleko veću kontrolu, evidenciju i besplatnu pravnu pomoć umirovljenicima prilikom sklapanja ugovora.

“Dakle, predlažemo ugovore o dosmrtnom uzdržavanju ukloniti sasvim iz Zakona o obveznim odnosima, kao vrste ugovora, sklapanje kojih za korisnike uzdržavanja po takvim ugovorima u pravilu završavaju prijevarom osobe kojoj treba takva usluga. Pritom napominjemo da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima koji je zastupnik HSU podnio Hrvatskom saboru već odavno uvršten u dnevni red i treba ga samo žurno staviti na raspravu i izglasati, u što uopće ne sumnjamo”, zaključuju u svojem Prijedlogu. Više o ovim ugovorima i ključnim razlikama između njih potražite na kraju ovog teksta.

Podsjetimo, Hrvatska stranka umirovljenika nedavno je Vladi RH predložila i uvođenje mjesečnog dodatka na mirovinu svim umirovljenicima za vrijeme dok se ne obuzda inflacija. “Podsjećamo kako smo nakon vladine najave o uvođenju jednokratnog energetskog dodatka izrazili skeptičnost prema tom prijedlogu i već tada zatražili mjesečnu isplatu koju smo nazvali Dodatak za preživljavanje“, naveli su.

Zatražili su i uvođenje takozvane umirovljeničke kartice koju bi primio umirovljenik zajedno s rješenjem o mirovini. Kartica s mogućnošću takozvanog cash backa objedinila bi postojeće te nove financijske popuste na koje bi imali pravo samo umirovljenici. Za umirovljeničku karticu izrađena i opširna studija iz koje se lako iščitava opravdanost njezinog uvođenja, tvrde iz HSU-a.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.