Pristojba za javnu radioteleviziju nije samo u Hrvatskoj prijepor, već i u bogatijim državama čije se televizije smatraju liderima medijske industrije u globalnim okvirima. Prema važećim propisima, u našoj državi visina mjesečne pristojbe može iznositi najviše 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
Visinu mjesečne pristojbe, prema zakonskome okviru koji je na snazi, za svaku godinu svojom odlukom utvrđuje Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije. Iznos koji hrvatski građani mjesečno plaćaju nije se mijenjao od 2012. godine i iznosi 80 kuna mjesečno.
Vrijednost ove sume ovisi o primanjima onoga tko ju plaća pa se već godinama raspravlja tome trebaju li umirovljenici plaćati punu ili umanjenu pristojbu. Zapravo, trebaju li je plaćati uopće, s obzirom na činjenicu da se radi o populaciji koja pleše, a često i potone, ispod granice siromaštva.
Naime, u lipnju je za svibanj prosječna neto mirovina isplaćena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosila 2.706,50 kuna pa proizlazi da pristojba za javnu radioteleviziju iznosi gotovo 3 posto prosječne mirovine.
Ipak, neki umirovljenici od 2015. godine imaju pravo na plaćanje tek polovice pristojbe. Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, na osnovu prethodne suglasnosti Vijeća za elektronske medije, tada je donio odluku da se određenoj kategoriji umirovljenika umanjuje iznos mjesečne pristojbe na 40 kuna. Pravo na to imaju umirovljenici koji su obveznici plaćanja mjesečne pristojbe, a primaju mirovnu iz državnog proračuna i kojima visina mirovine ne prelazi iznos u visini 1.500 kuna te koji su kao pretplatnici evidentirani do 12. listopada 2015. godine.
Čak i kada je “besplatna” građani je plaćaju
U nekim europskim državama radiotelevizijska pristojba vezana je za priključak na električnu energiju, što se svojevremeno predlagalo i kod nas, no taj model naplate nije zaživio. Postoji i nekoliko država koje ne poznaju pristojbu ili pretplatu, no to ne znači da građani ne financiraju rad javnih medijskih servisa. Naime, u tim slučajevima, oni se financiraju potporama koje se pak prelijevaju iz poreza.
Nitko nije zadovoljan
S hrvatskim modelom pristojbe nisu zadovoljne ni umirovljeničke udruge, a ni pučka pravobraniteljica. Nije zadovoljna ni Hrvatska radiotelevizija koja građanima šalje poruku da bi pristojba, prema važećim propisima, mogla biti i skuplja.
Naime, iz Sindikata umirovljenika Hrvatske svojevremeno je došao prijedlog da se visina pristojbe definira prema iznosu mirovine. Jer u ovom trenutku prosječna mirovina čini tek trećinu prosječne plaće, a umirovljenici plaćaju pretplatu određenu prema visini prosječne plaće.
2019. godine prvak Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak nazvao je HRT-pristojbu “haračem” kojeg treba ukinuti, te poručio kako bi se o financiranju javne televizije trebalo raspravljati u Saboru kroz raspravu o proračunu. “To je najobičniji populizam, ne mogu vjerovati da saborski zastupnik može tako nastupiti”, odgovorila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) je 2020. godine po peti put u saborsku proceduru uputila dopune Zakona o HRT-u. Tom je prilikom saborski zastupnik Silvano Hrelja podsjetio da su još 2016. godine vladajući obećali da će umirovljenicima s mirovinom ispod 3.000 kuna iznos pristojbe biti prepolovljen, i da će to obećanje realizirati čim dođu na vlast. No, istaknuo je Hrelja tada, već četiri godine nije se dogodilo ništa.
Hrelja je tom prilikom predložio da se umirovljenici s mirovinom do 1.500 kuna oslobode plaćanja radiotelevizijske pristojbe, a da se onima s mirovinom do 3.000 kuna pretplata prepolovi. Dodao je i da ova mjera ni na koji način neće ugroziti Hrvatsku radio televiziju (HRT) jer, od 1,4 milijuna kuna, koliko HRT mjesečno zaradi od pristojbe, čak 75 posto iznosa odlazi na plaće djelatnika HRT-a dok za plaću glavnog ravnatelja HRT-a čak 500 umirovljenika mora platiti RTV pristojbu, što smatra neodrživim. Vlada je, očekivano, ovaj prijedlog odbila.
Što se Ureda pučke pravobraniteljice tiče, zamjerki je mnogo. Ona pak smatra da da važeću povlasticu umanjenja pristojbu za 50 posto ne mogu pod jednakim uvjetima koristiti svi umirovljenici čija mirovina ne prelazi 1.500 kuna. Naime, ona je osigurana samo za one čije male mirovine isplaćuje državni mirovinski zavod.
“Neprihvatljivo ju je vezivati uz izvor financiranja mirovina, na što smo HRT upozorili 2016. i preporučili da se ona osigura svim pretplatnicima s mirovinama do tog iznosa. Međutim, HRT je to odbio obrazloživši kako nemaju mogućnost provjeriti visinu mirovine koja se ne isplaćuje iz državnog proračuna. Tako je povlastica ostala nedostupna svima koji su svoju mirovinu, nižu od 1.500 kuna, zaradili radeći, primjerice, u inozemstvu, najčešće susjednim zemljama. Također, odobrena je samo onima koji su kao pretplatnici evidentirani do 12. listopada 2015. godine”, navodi Ured pučke pravobraniteljice.
Korištenje povlastice ne može biti uskraćeno ni novim pretplatnicima ili novim umirovljenicima, koji udovoljavaju propisanim kriterijima, smatra pučka pravobraniteljica. Iako je datum kada je umirovljenik postao pretplatnik određen s ciljem sprječavanja manipulativnih promjena nositelja pretplate, na taj način su zanemarene životne situacije zbog kojih opravdano i relativno često dolazi do potrebe promjene obveznika, posebice kada je riječ o umirovljeničkoj populaciji. Konačno, neprihvatljivo je teret mogućih zlouporaba prebaciti i na nove umirovljenike, iako udovoljavaju propisanim kriterijima za ostvarivanje prava na plaćanje umanjenog iznosa pretplate, stoji u obrazloženju.
Možda se ukine pred neke izbore…
Kako bismo ilustrirali da je pristojba i političko pitanje, podsjetimo da je početkom godine britanska vlada objavila da na dvije godine zamrzava visinu pretplate. Mediji su analizirali kako je ova odluka dio paketa mjera s populističkim naglascima koja premijeru Borisu Johnsonu treba omogućiti da pridobije glasove baze.
Iako su se ove godine u javnost s Prisavlja puštali probni baloni koji su najavljivali poskupljenje pristojbe, jasno je da bi to, u vrijeme kada se ispod građana otvorio vir inflacije, energetskog cjenovnog udara i velikim dijelom posve nerazumljivog poskupljenja osnovnih životnih artikala, bio nepopularan potez za vladajuću garnituru.
Istovremeno HRT podsjeća da se iz pristojbe financira puno toga što čini modernu kulturu jednog naroda, ali i da je HRT zamašnjak kreativnih i kulturnih industrija. “Naime, približno 30 posto ukupnih rashoda Hrvatske radiotelevizije izdvaja se za kreativnu i kulturnu industriju, a među njima su naknade za autorska i izvođačka prava, troškovi nabave programskih sadržaja od neovisnih producenata, naknade za rad vanjskih suradnika angažiranih u proizvodnji programa i sl. Hrvatska radiotelevizija godišnje kreativnoj i kulturnoj industriji usmjerava približno 320 milijuna kuna, pa je jasno da je mjesečna pristojba značajan izvor njezina financiranja i jedan od važnih generatora njezina razvoja”, navodi Prisavlje.
Kako do umanjene pretplate?
Umirovljenici koji ostvaruju pravo na 50 posto umanjenja mjesečne pristojbe trebaju dostaviti HRT-u ime i prezime, OIB, datum rođenja, adresu i pretplatnički broj koji se nalazi na uplatnici za mjesečnu pristojbu pod “opis plaćanja” ili poziv na broj primatelja. Podaci se mogu poslati e-mailom na adresu [email protected], telefaksom na broj 01/634-2234 ili pismeno na adresu Hrvatska radiotelevizija, RJ Pristojba, Prisavlje 3, 10000 Zagreb.
Što je mjesečna pristojba?
Mjesečna pristojba državna je potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika (radija, televizora ili kojega drugoga uređaja) u Republici Hrvatskoj u cilju osiguravanja sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC). Plaćanjem mjesečne pristojbe sudjeluje se u solidarnome, zajedničkome financiranju javnoga medijskog servisa.
Hrvatska radiotelevizija (HRT) kao javni medijski servis i korisnik većega dijela mjesečne pristojbe ima posebne, zakonom precizno određene obveze, koje je dužna ispunjavati i o tome redovito izvješćivati Hrvatski sabor i građane.
Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji Hrvatska radiotelevizija obvezna je mjesečnu pristojbu ubirati izravno od obveznika, čime se osigurava financijska i programska neovisnost nužna za kvalitetno obavljanje zadaća javnoga medijskog servisa. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika, plaćaju jednu mjesečnu pristojbu. Dakle, za jedan je iznos mjesečne pristojbe unutar istoga kućanstva moguće imati neograničen broj uređaja za prijam audiosignala ili audiovizualnoga signala neovisno o tome je li riječ o televizoru, radiju, stolnome ili prijenosnome računalu odnosno pametnome telefonu. Pravne osobe, obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost, plaćaju mjesečnu pristojbu na sve prijamnike.
Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije (NO HRT) svake godine temeljem Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji utvrđuje visinu mjesečne pristojbe te odlučuje o tome koje su skupine građana oslobođene plaćanja mjesečne pristojbe u cijelosti ili polovice njezina iznosa.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
