U Hrvatskoj 100.000 ljudi pati od demencije, ovo su faktori rizika koje ne treba podcijeniti

Demencija je sindrom, obično, kronične ili progresivne prirode koji dovodi do pogoršanja kognitivnih funkcija (tj. sposobnosti obrade misli) iznad onoga što bi se moglo očekivati ​​od uobičajenih posljedica biološkog starenja. Utječe na pamćenje, razmišljanje, orijentaciju, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja, jezik i prosuđivanje.

Demencija ne zahvaća svijest, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), a oštećenje kognitivnih funkcija obično je popraćeno promjenama raspoloženja, promjenama u kontroli osjećaja, ponašanja ili motivacije.

Prema podacima SZO, diljem svijeta oko 55 milijuna pati od demencije, a više od 60 posto ih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Kako udio starijih ljudi u stanovništvu raste u gotovo svakoj zemlji, očekuje se da će taj broj porasti na 78 milijuna 2030. godine i 139 milijuna 2050. godine.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Što se Hrvatske tiče, u našoj zemlji živi više od 100.000 ljudi s demencijom, a među njima je oko 70 posto onih koji imaju Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije u svijetu. No pribroje li se članovi obitelji i njegovatelji oboljelih, s problemima demencije svakodnevno se nosi oko 350.000 ljudi.

Demencija ima značajne društvene i ekonomske implikacije u smislu izravnih troškova medicinske i socijalne skrbi te troškova neformalne skrbi. U 2019. procijenjeni ukupni globalni društveni trošak demencije iznosio je 1,3 trilijuna američkih dolara, a očekuje se da će ti troškovi premašiti 2,8 trilijuna američkih dolara do 2030. godine s povećanjem broja ljudi koji žive s demencijom i troškova skrbi.

Demencija žešće pogađa žene

Globalno, demencija ima nerazmjeran utjecaj na žene. Šezdeset i pet posto ukupnih smrtnih slučajeva uslijed demencije su žene, a godine života prilagođene invalidnosti zbog demencije su otprilike 60 posto veće kod žena nego kod muškaraca. Osim toga, žene pružaju većinu neformalne skrbi za osobe koje žive s demencijom, što čini 70 posto sati njegovatelja, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Kako demencija predstavlja i jedan od najizraženijih strahova povezanih sa starenjem, u nastavku donosimo 15 čimbenika koji značajno utječu na vjerojatnost da će nekome biti dijagnosticirana demencija.

Dob – što smo stariji, rizik je već

Prema dostupnim podacima, Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije. Otprilike trećina ljudi od 85 i više godina pokazuje znakove demencije. Geni koje dobijemo od roditelja igraju ulogu u ovoj dobi, ali isto tako i stvari poput prehrane, tjelovježbe, društvenog života i drugih bolesti. Važno je znati da demencija nije normalan dio starenja

Bolesti kardiovaskuarnog sustava

Bolesti srčanožilnog sustava mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara, što povećava vjerojatnost demencije. Bolest srca obično je uzrokovana nakupljanjem plaka u arterijama oko srca (ateroskleroza). To može usporiti protok krvi u mozgu otežavajući dobro razmišljanje ili pamćenje. Također, dovodi osobu u rizik od moždanog udara. Mnoge stvari koje uzrokuju bolesti srca kao što su pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak i visoki kolesterol također mogu biti put prema demenciji.

Život u područjima sa zagađenim zrakom

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da su starije osobe koje su živjele u područjima s najvećom godišnjom koncentracijom onečišćenja zraka imale 1,4 puta veću vjerojatnost da će dobiti demenciju u usporedbi s osobama koje su živjele na mjestima s čišćim zrakom. Dušikov dioksid (NO2) i čestice (mikročestice u zraku koje možda ne vidimo, ali ih možemo udahnuti) uzrokovali su najviše štete.

Dijabetes

Liječnici još uvijek nisu sigurni zašto ljudi s dijabetesom češće obolijevaju od demencije. Ali znaju da ljudi s dijabetesom imaju veću vjerojatnost da će imati oštećene krvne žile. To može usporiti ili blokirati protok krvi u mozgu i oštetiti neka područja mozga, što dovodi do onoga što se zove vaskularna demencija. Neki ljudi mogu usporiti propadanje mozga ako dijabetes drže pod kontrolom lijekovima, tjelovježbom i zdravom prehranom.

Slab osjet njuha

Starije osobe koje imaju problema s prepoznavanjem mirisa imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti demenciju od onih s oštrim njuhom. Gotovo polovica ljudi u američkoj studiji kojima je dijagnosticirana demencija imala je olfaktornu disfunkciju pet godina prije postavljanja dijagnoze. Jednostavan test mirisa može označiti potrebu za ranim liječenjem.

Visoke masnoće u krvi

Visoke razine kolesterola, osobito u srednjim godinama, povezane su s pretilošću, visokim krvnim tlakom i dijabetesom. Sve to povećava rizik od demencije, ali još nije jasno povećava li kolesterol sam po sebi problem. Neka istraživanja pokazuju da visok kolesterol u srednjim godinama može povećati izglede za Alzheimerovu bolest kasnije u životu, ali točna veza nije posve rasvijetljena.

Herpes

Herpes simplex virus 1 (HSV1), ili oralni herpes, obično se pojavljuje kao mjehurići ili ranice na ustima ili oko njih. Ali virus također može inficirati mozak. Nedavna studija povezala je HSV1 s padom nekih mentalnih funkcija, ali ne i s demencijom. Međutim, laboratorijske studije mozga pokazale su da HSV1 izaziva glavne znakove Alzheimerove bolesti, uključujući oticanje i nakupine proteina u moždanom tkivu.

Depresija

Osobe koje imaju depresiju ili im je dijagnosticirana u prošlosti, imaju veće izglede za dobivanje demencije. Veza postoji, ali znanstvenici još nisu sigurni je li demencija sama po sebi uzrok. To jednostavno može biti rani simptom ili znak drugih problema poput Parkinsonove bolesti ili Huntingtonove bolesti. Osobe koje se osjećaju potišteno dulje od dva tjedna trebale bi se javiti svojem liječniku. U slučaju da pomišljaju na samoozljeđivanje, pomoć liječnika valja potražiti ODMAH. Terapija i lijekovi mogu pomoći kod depresije.

Prehrana

Hrana koja se većinom sastoji od škroba te prerađena hrana nikada se nisu nalazile na popisu “zdravih”. No malo tko zna da jedenje to dvoje zajedno može povećati izglede za demenciju. Francuski su znanstvenici otkrili da su ljudi koji su razvili demenciju često spajali prerađeno meso (npr. šunku i slične delikatese) s hranom punom ugljikohidrata poput krumpira i kolača. U međuvremenu, ljudi koji su ostali zdravi, uživali su u mesu ali u kombinaciji s voćem i povrćem s niskim udjelom ugljikohidrata.

Ozlijede glave

Jednokratna, blaga traumatska ozljeda mozga možda neće povećati vjerojatnost za demenciju u kasnijem životu. Ali ozbiljniji ili ponovljeni udarci ili padovi mogu udvostručiti ili učetverostručiti izglede, čak i godinama nakon prve ozljede. Osobe koje su udarile glavu, imaju zamagljen vid, onesvijestile su se, osjećaju zbunjenost, mučninu, osjetljive su na svjetlo ili imaju vrtoglavicu trebaju potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Osjećaj usamljenosti

Osjećaj usamljenosti tijekom vremena može povećati izglede za demenciju, čak i kada je ukupni rizik od dobivanja bolesti, kao što su genetika i dob, nizak. Osobe mlađe od 80 godina koje su izjavile da se osjećaju usamljeno imale su dvostruko veću vjerojatnost da će imati demenciju od onih koji se nisu tako osjećale. Vrijeme je ipak ključno. Ljudi koji su se oporavili od usamljenosti nisu imali isti rizik.

Gojaznost

Veliki višak kilograma u srednjim godinama povećava vjerojatnost za dobivanje demencije kasnije u životu. Naime, višak kilograma povećava rizik od bolesti srca i dijabetesa, koji su također povezani s demencijom. Osobama s povećanim indeksom tjelesne mase najviše mogu pomoći zdrava prehrana i redovita tjelovježba.

Genetika

Demencija ne mora postojati u obitelji da je član iste obitelji dobio, ali geni čine razliku. Roditelj ili brat ili sestra s Alzheimerovom bolešću povećavaju izglede za dijagnozu. Čini se da su geni kod nekih vrsta demencije važniji od drugih. Ali čak ni rizični geni ne znače da će njihov nositelj dobiti demenciju.

San

Mnogi ljudi tu i tamo imaju loš san. Ali ako se to događa često, ako se osoba često budi po noći i ne uspijeva dobiti dovoljno sna, veća je vjerojatnost da će kasnije imati demenciju, uključujući Alzheimerovu bolest. Loše spavanje i nesanica mogu čak pogoršati i postojeću demenciju. Važno je imati dobru rutinu spavanja, izbjegavati alkohol, kofein i elektroniku navečer te uspostaviti umirujući ritual odlaska u krevet svaku večer u isto vrijeme.

Pušenje

Pušači su izloženi povećanom riziku od demencije vjerojatno zato što je pušenje loše za krvne žile. Pušenje definitivno povećava vjerojatnost moždanog udara, koji može uzrokovati i često uzrokuje oštećenje mozga te uzrokuje vaskularnu demenciju. To može dovesti do problema s razmišljanjem ili pamćenjem.