Zdravlje
Svaki deseti građanin Hrvatske ima oštećen sluh, a taj problem eskalira u starosti
Iako gubitak sluha u zrelim godinama doživljavamo kao nešto normalno, riječ je o ozbiljnom invaliditetu koji pogoduje socijalnoj izolaciji, razvoju depresije i paranoje. Starosni gubitak sluha najčešće je simetričan, javlja se na oba uha i podjednako ih zahvaća. Budući da je gubitak postupan, mnoge starije osobe zapravo vrlo kasno shvate da imaju oštećeni sluh.
Gubitak sluha povezan s godinama (presbiakuzija) je gubitak sluha koji se postupno javlja kod većine ljudi kako starimo. Problemi sa sluhom mogu otežati razumijevanje i pridržavanje savjeta liječnika, reagiranje na upozorenja i slušanje telefona, zvona na vratima i alarma za dim. Gubitak sluha također može otežati uživanje u razgovoru s obitelji i prijateljima, što dovodi do osjećaja izoliranosti.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj oko 10 posto populacije ima određeni stupanj oštećenja sluha, a na godinu se rodi oko 300 djece s oštećenim sluhom. Ipak 60 posto oštećenja sluha u djetinjstvu može se prevenirati (komplikacije pri porodu ili u trudnoći, infekcije, korištenje nekih lijekova itd.).
Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, broj osoba s oštećenim sluhom kod kojih je utvrđen invaliditet temeljem tog oštećenja je 15.456 u 2020. godini, u Gradu Zagrebu 2.241. Glavni uzroci gubitka sluha su kronične infekcije uha, rupture bubnjića, traume uha, nakupine cerumena, urastanje tumora, mehanička oštećenja ili genetika, javlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Nakon 60. rođendana sluh obično opada za oko 1 dB godišnje. Muškarci obično imaju veći gubitak sluha i raniji početak u usporedbi sa ženama. Gubitak sluha od 25 dB ili više pogađa oko 37 posto odraslih u dobi od 61 do 70 godina, 60 posto odraslih u dobi od 71 do 80 godina i više od 80 posto odraslih starijih od 85 godina. Nema dokaza koji podupiru dobnu granicu za pojavu gubitka sluha.
Razvoj staračke nagluhosti
Starosni gubitak sluha najčešće je simetričan, javlja se na oba uha i podjednako ih zahvaća. Budući da je gubitak postupan, mnoge starije osobe zapravo vrlo kasno shvate da imaju oštećeni sluh.
Puno je uzroka gubitka sluha povezanog sa starenjem. Najčešće nastaje zbog promjena u unutarnjem uhu, ali također može biti posljedica promjena u srednjem uhu ili složenih promjena duž živčanih putova od uha do mozga. Određena medicinska stanja i lijekovi također mogu igrati značajnu ulogu u gubitku sluha. Liječnici kažu da je teško razlikovati gubitak sluha povezan s godinama od gubitka sluha do kojeg može doći iz drugih razloga, poput dugotrajne izloženosti buci.
Gubitak sluha izazvan bukom uzrokovan je dugotrajnom izloženošću zvukovima koji su ili preglasni ili predugo traju. Ova vrsta izloženosti buci može oštetiti osjetne dlačice u uhu koje omogućuju da čovjek čuje. Nakon što se te stanice dlačica oštete, one više ne rastu i sposobnost sluha je smanjena. Znanstvenici ističu da je potencijalno opasno za sluh svako duže izlaganje buci većoj od 85 dB. U normalnim razgovorima koriste se frekvencije od 500 do 3000 Hz pri 45 do 60 dB. Za ilustraciju, navodimo nekoliko zvukova iz svakodnevnog života i njihovu jakost u decibelima:
- 10 dB: normalno disanje
- 20 dB: šaputanje s udaljenosti od 1,5 metara
- 30 dB: šaputanje u blizini
- 40 dB: tihi zvukovi knjižnice
- 50 dB: hladnjak
- 60 dB: električna četkica za zube
- 70 dB: perilica rublja
- 80 dB: budilica
- 90 dB: vlak podzemne željeznice
- 100 dB: tvornički strojevi
- 110 dB: automobilska sirena
- 120 dB: sirena hitne pomoći
Kako prepoznati gubitak sluha?
Kao što smo rekli, gubitak sluha je proces koji traje, zbog čega problem uoče prije uoče osobe iz okoline, nego sama osoba koja gubi sluh. Ovo su neki znaci:
- Poteškoće u razumijevanju svakodnevnog razgovora
- Osjećaj da možete čuti, ali ne i razumjeti
- Morate pojačati TV ili radio
- Traženje od drugih da često ponavljaju
- Više ne čujete pjev ptica ili ga čujete rijetko
- Izbjegavanje društvenih situacija koje su nekad bile ugodne
- Osjećaj iscrpljenosti nakon dana slušanja drugih ljudi, poznat kao umor od slušanja
- Povećane poteškoće u komunikaciji u bučnim situacijama poput restorana, živahnih obiteljskih okupljanja, u automobilu ili na grupnim sastancima
- Tinitus ili zvonjava i/ili zujanje u ušima
Što ubrzava propadanju sluha?
Stanja koja su češća kod starijih ljudi, poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa, mogu doprinijeti gubitku sluha. Lijekovi koji su toksični za osjetne stanice u ušima (na primjer, neki lijekovi za kemoterapiju) također mogu uzrokovati gubitak sluha.
Neki znanstveni izvori navode da otprilike jedna polovica sklonosti gubitku sluha povezanom sa starenjem može biti genetski određena. Nekoliko gena može biti uključeno u proces gubitka sluha.
Rijetko, gubitak sluha povezan sa starenjem može biti uzrokovan abnormalnostima vanjskog ili srednjeg uha. Takve abnormalnosti mogu uključivati smanjenu funkciju bubne opne (bubnjića) ili smanjenu funkciju tri sićušne koščice u srednjem uhu koje prenose zvučne valove od bubne opne do unutarnjeg uha.
Većina starijih ljudi koji dožive gubitak sluha imaju kombinaciju gubitka sluha povezanog s dobi i gubitka sluha uzrokovanog bukom.
Može li se spriječiti propadanje sluha?
Za sada znanstvenici ne znaju kako spriječiti gubitak sluha povezan sa starenjem. Međutim, možemo se zaštititi od gubitka sluha izazvanog bukom tako da zaštitimo uši od zvukova koji su preglasni i predugo traju. Važno je biti svjestan mogućih izvora štetne buke, kao što su glasna glazba, vatreno oružje, vatrometi, kosilice i motorne pile. Izbjegavanje glasne buke, smanjenje vremena u kojem smo izloženi glasnoj buci i zaštita ušiju čepićima za uši ili štitnicima za uši, jednostavne su stvari koje možemo učiniti kako bismo zaštitili sluh i smanjimo količinu sluha koju bismo mogli izgubiti kako starimo.
Staračka nagluhost i depresija
Istraživanje iz 2014. godine objavljeno u publikaciji The Journal of the American Medical Association utvrdilo je da su unipolarni depresivni poremećaji prijavljeni kao vodeći uzrok, a oštećenje sluha u odrasloj dobi kao drugi vodeći uzrok godina života proživljenih s invaliditetom među odraslim osobama u zemljama s visokim dohotkom. Nadalje, depresija i oštećenje sluha povezani su s osobnim, društvenim i ekonomskim teretom.
Drugo istraživanje objavljeno 2009. godine u stručnoj web publikaciji Američkog slušnog udruženja Ear and Hearing Online kaže da se vjerojatnost razvoja depresije povećala za 5 posto sa svakim padom inkrementalne sposobnosti sluha (omjer signal-šum; SNR) za odrasle mlađe od 70 godina. Povezanost između gubitka sluha i depresije posebno je upečatljiva za starije osobe s oštećenim sluhom: otprilike jedan od pet ima simptome kliničke depresije, prema studiji iz 2019.
Sažeto, ono što se čini kao znak starenja; teško praćenje razgovora, udaljavanje od društvenih zbivanja, ili dašak paranoje – moglo bi biti rezultat gubitka sluha. Zbog toga je za starije odrasle osobe posebno važno provjeravati sluh.
Zaključno, gubitak sluha utječe na komunikaciju i funkcionalnu sposobnost te je snažno povezan sa smanjenom kvalitetom života, kognitivnim padom i depresijom. Unatoč svojoj prevalenciji i morbiditetu, gubitak sluha nedovoljno je prepoznat i nedovoljno liječen. Može biti nedovoljno prepoznat jer je polagano razvojnog problema ili zbog uvjerenja da je gubitak sluha normalan dio starenja. Nedovoljno liječenje može biti posljedica lošeg razumijevanja opcija za poboljšanje sluha ili otpora pacijenta ili nemogućnosti korištenja slušnih pomagala i pomoćnih uređaja za slušanje. Trošak i društvena stigma glavni su čimbenici u dijagnozi i liječenju gubitka sluha.
Međunarodni dan sluha
Od 2007. godine se 3. ožujka obilježava Međunarodni dan sluha. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti i poticanju brige o uhu i sluhu. Pozornost se želi skrenuti na gubitke sluha prouzročene bukom, posebno korištenjem slušalica i pametnih telefona, ali i na izloženost glasnoj glazbi na zabavama, u kafićima i noćnim klubovima.
Ovakav rekreacijski gubitak sluha može dovesti do ozbiljnijih posljedica za zdravlje pojedinca. Jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja kod čovjeka je oštećenje sluha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s oštećenim sluhom čine više od 10 % svjetske populacije.
Cilj obilježavanja ovog dana je privući pozornost državne vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i javnosti o važnosti održavanja normalnog sluha, ali i podizanja razine svijesti o problemima i potrebama osoba kod kojih je došlo do njegovog oštećenja. Prema istraživanju koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Journal of Applied Health Sciences), u okviru provedbe Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, osobe s težim oblicima oštećenja sluha žive nižom kvalitetom života od prosjeka za populaciju RH, što dodatno ukazuje na važnost obilježavanja ovog dana. Ovakva događanja također omogućuju veće osvještavanje samih osoba s oštećenjem sluha, bolju upoznatost s vlastitim potrebama i sposobnostima te njihovu razmjenu iskustava.