Voda čini oko 80 posto tijela novorođenčeta. Kako starimo, udio vode u organizmu se smanjuje na oko 60 posto. Masne stanice sadrže manje vode nego druge stanice. Dakle, ljudi s viškom kilograma imaju manji postotak vode od mršavih, a žene manje od muškaraca, piše Deutsche Welle.
No za sve nas je tekućina važna za preživljavanje. Pojedini organi sadrže velike količine vode. Recimo oko. Njegovo staklasto tijelo sadrži i do 99 posto vode. Visok udio tekućine imaju i mišići, s oko 80 posto. Da bismo svoje tijelo dovoljno snabdjeli tekućinom, prije svega je važno piti, piti i opet piti.
Voda je apsolutno nužna
Naš organizam dnevno gubi oko dvije litre tekućine: preko kože, koja regulira tjelesnu temperaturu, posebno kada su velike vrućine. Ali utjecaj ima i suh zrak u zagrijanim prostorijama. Bubrezi koji naše tijelo oslobađaju od toksina, izlučuju tekućinu u obliku urina. Ako nismo uzeli dovoljno tekućine, urin je intenzivne žute boje. A ako postan taman, to je ozbiljan znak upozorenja da nešto nije u redu. Preko crijeva se tekućina izlučuje stolicom, a u obliku sitnih kapljica, vodu gubimo i kada dišemo.
Te gubitke moramo nadoknaditi unoseći 1,5 do 2 litre tekućine svaki dan. Potreba se povećava tokom fizičkog napora, sporta, visoke temperature, groznice, povraćanja i dijareje. No tekućina ne mora uvijek biti čista voda. Juhe, voće ili razne vrste povrća su također dobri za tijelo i pomažu u obnavljanju zaliha.
To je nužno, jer naše tijelo već s gubitkom tekućine od jedan do dva posto pokazuje prve simptome. Ako izgubi više od sedam posto, situacija postaje ozbiljna: ubrzani puls ili vrtoglavica ukazuju na to, jer sve kemijske reakcije i procesi u tijelu zahtijevaju tekućinu. Gubitak tekućine od dvanaest posto može dovesti do stanja šoka ili čak kome.
Mozgu je potrebna tekućina
Ni naš mozak, a niti leđna moždina, ne mogu funkcionirati bez tekućine. Imamo oko 140 mililitara vode za živce ili mozak – takozvana cerebrospinalna tekućina ili likvor. To je prozirna tekućina u kojoj mozak takoreći pliva u lubanji i koja ga štiti od potresa. Svakog dana stvaramo oko pola litra te tekućine.
Prvi znakovi da je našem organizmu voda hitno potrebna su glavobolja i vrtoglavica, suha sluzokoža u ustima i grlu i moguće otežano gutanje. Umorni smo, osjećamo slabost, ali to često ne dovodimo u vezu s pomanjkanjem tekućine. Tijelo nam nedvosmisleno govori da hitno trebamo nešto popiti, jer se povećava i krvni tlak. Bez dovoljno tekućine krv se zgušnjava i remeti se cirkulacija.
Što stariji, manje žedni
Što smo stariji, manje smo žedni. Nije neuobičajeno da stariji ljudi jednostavno zaborave piti. To, između ostalog, može dovesti do vrtoglavice, konfuzije, poremećaja ili gubitka svijesti. U slučaju velikog gubitka tekućine, to se nadoknađuje infuzijom.
Neki stariji ljudi, međutim, svjesno ne unose dovoljno tekućine u tijelo, jer u starosti mnogi više ne mogu kontrolirati mokrenje. Zbog straha od nekontroliranog mokrenja ili prečestog odlaska na WC noću mnogi ne piju dovoljno.
Alkohol tijelu oduzima tekućinu
U slučaju dijareje ili povraćanja, našem tijelu je potrebno više od minimalne litre i pol tekućine dnevno. Ako se ta količina ne obnovi brzo, tijelo se suši. Mnogo tekućine je potrebno i prilikom uzimanja određenih lijekova, kao što su diuretici.
I alkohol tijelu oduzima tekućinu. Bubrezi pokušavaju izbaciti toksične tvari iz organizma, pa često moramo na WC da bismo se oslobodili urina. Alkohol ometa oslobađanje takozvanog vazopresina u hipotalamusu. Vazopresin je antidiuretski hormon koji regulira ravnotežu vode u bubrezima. Ali ako tijelo nema na raspolaganju dovoljne količine tog važnog hormona, bubrezi izlučuju previše vode i ravnoteža se remeti.
Previše tekućine također može biti štetno
Ako u roku od nekoliko sati popijemo pet ili više litara tekućine, to također može biti opasno po život i može rezultirati prekomjernom hidratacijom, odnosno prekomjernom količinom vode u organizmu. Bubrezi tada više nisu u stanju regulirati i izlučuju veliku količinu tekućine. Jedna od najgorih posljedica može biti cerebralni edem.
Kako i može li se tijelo uopće nositi s time, ovisi od starosti, težine i općeg zdravstvenog stanja. I tu vrijedi pravilo: važna je prava mjera.
