Rak debelog crijeva napada uglavnom starije građane, no rijetki se odazovu na besplatno testiranje

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2019. godinu u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 3.660 novooboljelih i 2.086 umrla od kolorektalnog karcinoma. Broj novooboljelih od kolorektalnog karcinoma u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti kod muškaraca je dosegnuo 16 posto (2.111 novooboljela) što ga svrstava na treće mjesto iza raka prostate i pluća. Što se pak žena tiče, kolorektalni karcinom je po pojavnosti na drugome mjestu, odmah iza raka dojke. Prosječna dob prilikom oboljenja, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bila je 69 godina.

Ovu vrstu karcinoma karakterizira i vrlo velika smrtnost, u muškaraca je s 1.254 umrla na drugome mjestu uzroka smrti od zloćudne bolesti, odmah iza raka pluća. Također i u žena, 832 preminule od kolorektalnog karcinoma stavljaju kolorektalni karcinom na drugo mjesto iza raka pluća.

Primjer Dubrovačko-neretvanske županije

Da je riječ o bolesti koja pogađa starije građane, uvjerili smo se iščitavajući podatke za Dubrovačko-neretvansku županiju. Naime, u toj su županiji osobe stare 50 i više godina činile čak 96,6 posto novooboljelih, s tim da je glavnina novooboljelih bila u dobnoj skupini od 50 do 74 godine. 33,3 posto novooboljelih bile su osobe starije od 74 godine. Među umrlima je bilo najviše onih u dobnoj skupini 75 i više godina – čak 50,4 posto. Dok su umrli u dobi od 50 do 74 godine činili visokih 48 posto od ukupno 1.003 osobe umrle zbog raka debelog crijeva u Dubrovačko neretvanskoj županiji.

Koji su čimbenici rizika za obolijevanje od raka debelog crijeva?

Rizici rastu s godinama pa možemo reći i da je starost jedan od rizika. Ostali rizici su upalna bolest crijeva kao što je Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis; osobna ili obiteljska povijest kolorektalnog karcinoma ili kolorektalnih polipa; genetski sindrom kao što je obiteljska adenomatozna polipoza (FAP) ili nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom (Lynchov sindrom).

Također i određeni stilovi života mogu pridonijeti razvoju raka debelog crijeva. Posebno opasnim pokazali su se nedostatak redovite tjelesne aktivnosti, prehrana s malo voća i povrća, prehrana s malo vlakana i puno masti ili prehrana s visokim udjelom prerađenog mesa, prekomjerna težina i pretilost, konzumacija alkohola i pušenje.

Na koje simptome obratiti pozornost?

Kolorektalni polipi (koji često prethode raku) i kolorektalni rak ne uzrokuju uvijek simptome, osobito u početku. Netko može imati polipe ili kolorektalni rak, a da to ne zna. Zato je tako važno redovito se pregledavati na rak debelog crijeva. Ako simptomi postoje, oni mogu uključivati promjena u navikama pražnjenja crijeva, krv u ili na stolici, proljev, zatvor ili osjećaj da se crijeva ne isprazne do kraja, bolovi u trbuhu, bolovi ili grčevi koji ne prolaze, neobjašnjiv gubitak kilograma. No svi ovi simptomi mogu biti uzrokovani nečim drugim, a ne rakom. Jedini način da se saznaju uzroci jest posjet liječniku.

Kako spriječiti rak debelog crijeva?

Testiranjem i izbjegavanjem gore navedenih rizika. Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećavaju rizik od raka debelog crijeva i kod muškaraca i kod žena, no čini se da je veza jača kod muškaraca. Održavanje zdrave težine može pomoći u smanjenju rizika.

Veća tjelesna aktivnost smanjuje rizik od raka debelog crijeva i polipa. Redovita umjerena do snažna aktivnost može smanjiti rizik. Ograničavanje vremena sjedenja i ležanja također može smanjiti rizik. Povećanje količine i intenziteta tjelesne aktivnosti može pomoći u smanjenju rizika.

Općenito, prehrana bogata povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama, a siromašna crvenim i prerađenim mesom, vjerojatno smanjuje rizik od raka debelog crijeva, iako nije sasvim jasno koji su čimbenici važni. Mnoga su istraživanja otkrila vezu između crvenog mesa (govedina, svinjetina i janjetina) ili prerađenog mesa (kao što su hrenovke, kobasice) i povećanog rizika od raka debelog crijeva.

Posljednjih su godina neke velike studije pokazale proturječne dokaze da vlakna u prehrani vjerojatno smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Istraživanja u ovom području još su u tijeku. Međutim, nedavne studije koje se posebno bave unosom cjelovitih žitarica pokazuju da rizik od raka debelog crijeva opada kako se prehrani dodaje više cjelovitih žitarica. Ukratko, ograničenje crvenog i prerađenog mesa te jedenje više povrća, voća i cjelovitih žitarica može pomoći u smanjenju rizika.

Najbolje je ne piti alkohol. Ljudi koji piju ne bi trebali popiti više od jednog pića dnevno za žene ili dva pića dnevno za muškarce. Nekonzumiranje alkohola može pomoći u smanjenju rizika, kao i nepušenje.

Vitamini

Neka istraživanja sugeriraju da svakodnevno uzimanje multivitamina koji sadrže folnu kiselinu ili folat može smanjiti rizik od raka debelog crijeva. No postoje i istraživanja koja su nagovijestila da bi folna kiselina mogla pomoći u rastu postojećih tumora pa je potrebno sačekati više dokaza za donošenje konačnog suda.

Također, neka istraživanja tvrde da bi vitamin D, koje tijelo može proizvesti pri izlaganju kože suncu, u određenoj hrani ili u vitaminskim tabletama, mogao smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da su niske razine vitamina D povezane s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, kao i drugih vrsta raka. Zbog zabrinutosti da prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati rak kože, većina stručnjaka sunčanje u ovom trenutku ne preporučuje kao način smanjenja rizika od raka debelog crijeva.

Također, znanstvenici su povezali niske razine kalcija u prehrani s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Neka istraživanja pokazuju da povećanje unosa kalcija može smanjiti rizik od raka debelog crijeva. No zbog mogućeg povećanog rizika od raka prostate kod muškaraca s visokim unosom kalcija/mliječnih proizvoda i mogućeg nižeg rizika od drugih vrsta raka poput raka debelog crijeva i dojke, stručnjaci nisu suglasni oko preporuke u vezi s konzumacijom mliječne hrane za prevencija raka.

Testiranja su besplatna, no odaziv nije zadovoljavajući

Kako je riječ o značajnom javnozdravstvenom problemu, ne čudi da je odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Naime, rak debelog crijeva razvija se godinama, a otkriven u ranoj fazi izlječiv je bez većih kirurških zahvata. Metodama koje se koriste u ranom otkrivanju raka debelog crijeva moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Na taj način, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva.

Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.

No, iako se radi o iznimno opasnoj i čestoj bolesti, odaziv je daleko ispod očekivanog. Ovisno o županiji, na test za koji se uzorak uzima u kućnim uvjetima i šalje besplatno poštom na analizu, odaziv je od 25 do 46 posto. “Procjena udjela testiranih osoba unutar programa je 21 posto. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira i to prema smjernicama usvojenima na razini EU”, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Znakovito, u ožujku 2022. godine priopćeno je kako se po županijama slab odaziv na rano otkrivanje raka debelog crijeva poklapa sa slabim odazivom na cijepljenje protiv koronavirusa. Najslabiji odaziv zabilježen je u priobalnim županijama, izuzev Zadarske.

Potresi i koronavirus prekinuli su testiranja

Kako se doznaje iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potresi i pandemija koronavirusa postavili su prepreke pred provođenje programa ranog otkrivanja budući da je pozivanje na testiranje prekinuto početkom ožujka 2020. godine. Veliki problem je što su pacijenti naručeni za kolonoskopije morali odgoditi svoje preglede, a zbog posebnog režima rada bolnica u pandemiji, nije bilo moguće dogovoriti nove. Velik dio građana sam je, zbog straha od zaraze, otkazivao dijagnostičke preglede. S početkom pandemije zabilježen je smanjeni broj ukupnih redovitih kolonoskopija jer su se gotovo tri mjeseca radile samo hitne i prioritetne.

Što učiniti kada vam na kućnu adresu stigne test?

U svakom slučaju, u vašem je interesu upotrijebiti ga. Otvorite i pozorno pročitajte naputak proizvođača testa te po njemu postupite tako da na svaki od tri kartončića, tri uzastopna dana nanosite uzorke stolice uzete s različitih mjesta, kako bi se što bolje obavilo testiranje.

Testiranje na nevidljivu krv u stolici jednostavno je, sve što je potrebno napraviti je nanijeti tj. razmazati uzorak stolice na test kartone. Nakon nanošenja stolice, test-kartone treba kratko ostaviti otvorene da se uzorak osuši na zraku, zatvoriti u priloženu PVC vrećicu, uložiti u priloženu kuvertu, a zatim i tu kuvertu zatvoriti u priloženu adresiranu i frankiranu kuvertu, te ju ubaciti u poštanski sandučić.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.